--- title: "Egzotična paulovnija među glogonjskim povrtnjacima" description: "Poljoprivrednik Srećan Krstić je pre šest godina zadovoljio znatiželju, te je, kako kaže, krenuo „grlom u paulovnije”, uložio nešto novca i nabavio sadnice biljke poreklom iz Kine, koja raste četiri puta brže od ostalih vrsta drveća." url: "https://k-013.com/lokalno/egzoticna-paulovnija-medu-glogonjskim-povrtnjacima" date: "2026-09-22T02:56:30+00:00" language: "sr-YU" --- Detalji Magazin Politika ![logo](https://k-013.com//templates/ja_magz_ii/images/logo.png) [LOKALNO](https://k-013.com/lokalno) pre 2 godina Detalji # Egzotična paulovnija među glogonjskim povrtnjacima ![egzoticna paulovnija, glogonj](https://k-013.com/images/vesti/2023-10/paulovnija.jpg "Pixabay") Poljoprivrednik Srećan Krstić je pre šest godina zadovoljio znatiželju, te je, kako kaže, krenuo „grlom u paulovnije”, uložio nešto novca i nabavio sadnice biljke poreklom iz Kine, koja raste četiri puta brže od ostalih vrsta drveća. Za razliku od svojih komšija, Srećan Krstić u ovo doba godine nema ama baš nikakvog posla na svom imanju. Među zasadima poznatih povrtara iz Glogonja, gde najbolje u južnom Banatu uspevaju krompir, kupusnjače, mahunarke i paprika, ravninu remeti mala šumica carskog drveta paulovnije, smeštena uz drvorede šljiva i krušaka. Pre šest godina Srećan je krenuo, kako kaže, „grlom u paulovnije”, uložio 20.000 dinara i nabavio 60 sadnica biljke poreklom iz Kine, koja raste četiri puta brže od ostalih vrsta drveća. [ ![BIG ŠOPIN DANI](https://k-013.com/images/big/BIG-PA_BIG-SOPING-DANI-_854x560.png#joomlaImage://local-images/big/BIG-PA_BIG-SOPING-DANI-_854x560.png?width=854&height=560) ](https://k-013.com/component/banners/click/15 "BIG") [ ![Turistička agencija Continental travel](https://k-013.com/images/big/continentaltravel.jpg#joomlaImage://local-images/big/continentaltravel.jpg?width=854&height=560) ](https://k-013.com/component/banners/click/35 "CONTINENTAL TRAVEL") [ ![VIRAL MUSIC RADIO](https://k-013.com/images/banners/viral_music_radio_com.jpg#joomlaImage://local-images/banners/viral_music_radio_com.jpg?width=854&height=560) ](https://k-013.com/component/banners/click/29 "VIRAL MUSIC RADIO") [ ![LISAC SA SEVERA](https://k-013.com/images/banners/lisac854.jpg#joomlaImage://local-images/banners/lisac854.jpg?width=854&height=560) ](https://k-013.com/component/banners/click/38 "LISAC SA SEVERA") - - – Preko interneta sam otkrio ovo brzorastuće drvo, zainteresovao se i raspitao može li da izdrži zimski period, minuse i košavu, a naša plodna zemlja nije bila pod znakom pitanja. Nema obrade i prskanja, ali vrsta traži obilno zalivanje, za šta sam svojevremeno podigao malu vetrenjaču i uveo sistem „kap po kap”, kako bi svaka biljka dobila dovoljnu količinu vlage i drvo raslo „kao iz vode”, ali je u uzgoju najvažnije čepovanje. To je postupak kojim se saseče stablo, da bi posle još brže raslo i tu sam napravio grešku u koracima, pa su moje paulovnije otišle više u širinu nego u visinu – priča za **[„Magazin”](https://magazin.politika.rs/scc/clanak/566726/putovanja/egzoticna-paulovnija-medu-glogonjskim-povrtnjacima)** Krstić, kome je perspektiva strpljenje i čekanje prvog roda. Kako paulovnija raste, podjednako brzo može da raste i profit od ove sorte drveća, koja je sve interesantniji posao i koji bije glas da je u rangu otkrića gasnog nalazišta na imanju. Kinesko brzorastuće drvo može da se sadi najviše do 1.200 metara nadmorske visine, a samo dostiže i do 25 metara. Po stablu daje oko kubik građe koja na tržištu vredi oko 800 evra, pa je i računica jasna i veoma povoljna. Pošto se iseče, novo stablo izrasta iz panja i tako, kaže struka, može sedam puta. Uglavnom služi za ogrev, u brodogradnji i za izradu muzičkih instrumenata, a u nas je još uvek neotkrivenih mogućnosti. Na njih će Srećan počekati, a u međuvremenu ovaj poljoprivrednik, član Američke asocijacije uzgajivača paulovnije, koji ne radi ništa poput njegovih komšija povrtara, izvorno se bavi kalama. Ovaj živopisni egzotični cvet, kada je sezona, zauzima veliki staklenik u nastavku Srećanove porodične kuće, a za brzorastuće drvo kaže da je više eksperiment u banatskoj ravnini, što je izgleda i stav struke. Oni iz Privredne komore Srbije mišljenja su da naši klimatski uslovi i zemljište dozvoljavaju ovakvu proizvodnju, ali i da su mnogi koji su eksperimentisali sa „strancima” na našim njivama loše finansijski prošli. Zato savetuju da se ide sa skromnijim površinama i dobro ispitujući tržište – da li će naš potrošač prihvati nove vrste. Ipak, smatraju da cela stvar ima rezona, pa i da je potrebno pionirske napore podržati, ali da dok budu posmatrani kao individualna aktivnost, teško da će biti prepoznati od strane države. Zato proizvođačima novih kultura valja činiti: rad na udruživanju – ili u poslovna udruženja ili u zadruge, jer će samo tako država moći da stane uz njih kao garant plasmana takvih proizvoda. O egzoti koja se stidljivo probija kroz šume odomaćenih vrsta oglasili su se i ekolozi, pa ocenjuju da je paulovnija zbog brzog rasta izuzetno dobra za pošumljavanje, jer njeni ogromni listovi proizvode veliku količinu kiseonika. **Kontroverzna i sa simbolikom** Paulovnija je u nas poznata kao caričino drvo, koje ime duguje ruskoj princezi Ani Pavlovnoj, dok je u zemlji porekla – Kini zovu zmajevo drvo, a u Japanu kiri. Ima desetak varijeteta i uzgaja se više od 3.000 godina, pa je logično zapitati se, zašto se tek sada pojavljuje kod nas. Stvar je u tome što su udruženja uzgajivača tek u novije vreme dospela do vrsta koje trpe naše kolebanja temperature. A, kad joj je dobro, krase je izuzetne karakteristike. Brzog je i pravilnog rasta, velika je iskorišćenost biljke, laka je za obradu i kvalitetno je tehničko drvo, ali ima i jednu manu – neotporna je na velike temperaturne razlike. Kao i sve što dolazi s Dalekog istoka i ovo carsko drvo ima simboliku. Tako porodica, kada se rodi žensko dete, obavezno zasadi u dvorištu jednu paulovniju, a kada kći stasa i nađe sebi muža, glava kuće drvo poseče. Tada je ono dostiglo ogromne dimenzije, a dobijeni drveni materijal dovoljan je i kvalitetom i količinom da se od njega izradi kovčeg u kome mlada čuva svoja dragocena kimona. I danas postoje čak i čitave kuće izrađene od drveta paulovnije, cenjenog od vlasnika zato što je lepo, prestižno i prilično otporno na požar. #### Dodaj komentar [](#addcomments) Imerequired E-mailE-mail (obavezno) Obavesti me o novim komentarima Pošalji Odustani ### Pročitajte još i ovo... ### Trenutno: Se čita... ## Schema ```json { "@context": "https://schema.org", "@type": "BreadcrumbList", "itemListElement": [ { "@type": "ListItem", "position": 1, "name": "Početna", "item": "https://k-013.com" }, { "@type": "ListItem", "position": 2, "name": "LOKALNO", "item": "https://k-013.com/lokalno" }, { "@type": "ListItem", "position": 3, "name": "Egzotična paulovnija među glogonjskim povrtnjacima", "item": "https://k-013.com/lokalno/egzoticna-paulovnija-medu-glogonjskim-povrtnjacima" } ] } ``` ```json { "@context": "https://schema.org", "@type": "Article", "mainEntityOfPage": { "@type": "WebPage", "@id": "https://k-013.com/lokalno/egzoticna-paulovnija-medu-glogonjskim-povrtnjacima" }, "headline": "Egzotična paulovnija među glogonjskim povrtnjacima", "description": "Poljoprivrednik Srećan Krstić je pre šest godina zadovoljio znatiželju, te je, kako kaže, krenuo „grlom u paulovnije”, uložio nešto novca i nabavio sadnice biljke poreklom iz Kine, koja raste četiri puta brže od ostalih vrsta drveća.", "image": { "@type": "ImageObject", "url": "https://k-013.com/images/vesti/2023-10/paulovnija.jpg" }, "publisher": { "@type": "Organization", "name": "Najvažnije vesti iz Srbije | K-013 Portal", "logo": { "@type": "ImageObject", "url": "https://k-013.com/images/joomlart/cat-red/logo.png" } }, "author": { "@type": "Person", "name": "Najvažnije vesti iz Srbije | K-013 Portal", "url": "https://k-013.com" }, "datePublished": "2023-10-12T17:55:53+02:00", "dateCreated": "2023-10-12T17:55:53+02:00", "dateModified": "2023-10-12T17:56:10+02:00" } ```