Cookie Consent by Free Privacy Policy Generator website Povećana potražnja za naftnim derivatima može se kompenzovati proizvodnjom u Pančevu - | K-013 Portal

Povećana potražnja za naftnim derivatima može se kompenzovati proizvodnjom u Pančevu

naftni derivati, proizvodnja, pancevo

„Rast prometa naftnih derivata koji se pojavljuje ovih dana može se kompenzovati povećanjem proizvodnje u Rafineriji nafte Pančevo.

Dopremanje naftovodom JANAF sa Omišlja na Krku ne bi trebalo da bude problematično ukoliko se na nivou EU ne donese odluka o zabrani isporuka sirovine u NIS (Naftna industrija Srbije) u kome je Gazprom većinski vlasnik. Ukoliko se ovakva odluka donese ona će se odnositi i na mađarski Mol i hrvatsku Inu“, kaže za Biznis.rs šef katedre „Industrijsko inženjerstvo u eksploataciji nafte i gasa“ na Tehničkom fakultetu Mihailo Pupin u Zrenjaninu Radoslav Mićić.

Komentarišući informacije resornog ministarstva o zalihama tečnih derivata, gde je istaknuto da država ima na stanju dizela za 57, benzina za 67 i mazuta za 110 dana, sagovornik ističe da su ove količine u skladu sa Zakonom o robnim rezervama.

Ovim zakonskim rešenjem se napominje da se obavezne rezerve mogu formirati i održavati u sirovoj nafti, derivatima nafte i ugovornim pravima na kupovinu određenih količina nafte i derivata. Pritom najmanje jedna trećina obaveze čuvanja rezervi treba da bude u gotovim proizvodima i to onih derivata nafte čija je zajednička zastupljenost, izražena u ekvivalentu sirove nafte, jednaka najmanje 75 procenata ukupne domaće potrošnje iz prethodne godine.

„Rezerve nafte se formiraju za 90 dana prosečnog dnevnog uvoza ili 61 dan prosečne dnevne potrošnje i kao osnov se uzima veća vrednost. U Srbiji je to dnevna potrošnja i cilj je pokrivenost obaveznih rezervi za 61 dan“, prenosi Mićić.

On navodi da je količina derivata za 61 dan približno 700.000 tona.

„Razumljivo je da za ovu količinu ne postoji u Srbiji odgovarajući rezervoarski prostor, pa u ovaj bilans ulazi i količina derivata koja bi mogla biti obezbeđena ugovorenim vaučerima (ugovornim pravima na kupovinu određenih količina nafte i derivata nafte) iz uvoza“, objašnjava Mićić.

On navodi da na osnovu strukture nafte ne bi trebalo da se pojavi problem sa uvozom sirovine.

Prema njegovim informacijama, nafta koja se prerađuje u Pančevu je dominantno iračka iz Kirkuka. Prerađuje se nešto iranske nafte, CPC Blenda iz Kazakhstana i samo mala količina ruske nafte REB. Uz ovu uvoznu naftu prerađuje se i oko 20 procenata domaće nafte.

„Nevezano za snabdevanje, siguran sam da enormno visoka cena nafte po barelu i limitirane cene derivata mogu da izazovu problem proizvođačima derivata, što se može rešiti ukoliko se država odrekne jednog dela akcize na goriva“, mišljenja je Mićić.

Imali bismo dovoljno gasa da nije bilo elektroenergetskog kolapsa

Prema podacima Agencije za energetiku koje prenosi Mićić, gas iz domaće proizvodnje podmiruje nešto ispod 13 odsto potreba, dok sve preostale neophodne količine Srbija uvozi isključivo iz Rusije. Zahvaljujući gasovodu Turski tok Srbija dobija gas iz Rusije preko Turske i Bugarske, a ne više samo preko Ukrajine.

„Ako se analiziraju zalihe gasa u Srbiji vidi se da je na početku grejne sezone (21. oktobra) Srbija imala 260 miliona kubnih metara rezervi prirodnog gasa u skladištu Banatski Dvor, na osnovu informacije koje je svojevremeno saopštilo Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije“, napominje Mićić upoređujući sadašnje informacije da je trenutna zaliha 110 miliona kubnih metara gasa, što je negde rezerva za 22 dana, ako se dnevno troši pet miliona kubnih metara.

On smatra da su smanjene količine gasa u skladištu tokom grejne sezone posledica kašnjenja remonta bloka B1 u Termoelektrani Nikola Tesla B u Obrenovcu, što je smanjilo domaću proizvodnju struje u uslovima povećane potrošnje usled zime.

Nakon toga su usledili poznati problemi sa kompletnim ispadom elektroenergetskog sistema zbog oštećenja na svih šest blokova u Termoelektrani Nikola Tesla (TENT).

„Zbog ovoga su nadležni u Srbiji bili prinuđeni da troše veće količine gasa iz Banatskog dvora, i tim gasom su snabdevane Panonske termoelektrane-toplane u Novom Sadu, kako bi se proizvele nedostajuće količine struje, što je uslovilo da se u gasnom skladištu drastično smanji količina gasa i da u njemu nema dovoljno količina za redovno popunjavanje dnevne potrošnje u Srbiji. Da gas u rezervi u skladištu u Banatskom Dvoru nije potrošen za proizvodnju struje, te bi količine bile sasvim dovoljne za potrebe potrošača tokom zimske sezone i ne bi bilo potrebe za interventnim uvozom i zaduživanjem Srbijagasa“, ocenjuje Mićić.

On podseća da dinamika povlačenja rezervi prirodnog gasa iz Banatskog dvora zavisi od potreba na domaćem tržištu. Iz zaliha se uzima samo kada dnevna potrošnja pređe planiranu isporuku od šest miliona kubnih metara prema važećem ugovoru sa Rusijom.

Profesor Mićić kaže da novi desetogodišnji ugovor sa Rusijom o isporuci gasa, koji je najavio generalni direktor Srbijagasa, znači da na našu ekonomiju neće uticati povećanje cene gasa na svetskom tržištu.

„Problem koji može da se pojavi je da Turska ili Bugarska koje su članice NATO zatvore ventile na gasovodu Turski tok kojim Srbije dobija gas iz Rusije. U tom slučaju se pojavljuje nerešiv problem u dopremi“, upozorava Mićić.



Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici ,Youtube nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.