U moru poskupljenja, građane je neprijatno iznenadio novi cenovnik bankarskih usluga.
Čini se kao da više nijedna usluga u banci nije besplatna. Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača "Efektiva" navodi za RTS da logičnog ekonomskog opravdanja za nove cenovnike nema.
Gavrilović je rekao da nove naknade nemaju nikakvog smisla, da je želja za dodatnim profitom u ovom slučaju potpuno neopravdana, s obzirom na to da su banke već izuzetno profitabilne firme.
"Poskupljenje nije opravdano i ne postoji ekonomska logika koja ga opravdava. Naročito ako uzmemo u obzir da dobar deo toga ne predstavljaju usluge koje se pružaju klijentu. Jednostavno - za banke je nebo granica, ne postoji regulativa, Narodna banka Srbije ne reaguje, banke rade šta žele, ionako visoko profitabilne jednostavno žele da zarade još više na klijentima", navodi Gavrilović.
Velika novina je i da će se vršiti naplata pogrešno ukucanog pin koda na bankomatu.
"Mi sve više radimo posao banke – podizanje novca na bankomatu, ukucavanje pin koda. Dakle, mi menjamo šalterskog službenika faktički sve više radimo posao banke, a banka nas sve više zbog toga kažnjava ako mi pogrešimo radeći posao banke što postaje onako prilično apsurdno", ističe Gavrilović.
U slučaju gubitka kartice, ukoliko je na računu iznos do 3.000 dinara, troškove snosi klijent. Za veće iznose troškove će snositi banka ukoliko se dokaže da klijent nije zloupotrebio karticu ili bio "vidljivo nemaran".
Gost Jutarnjeg dnevnika navodi da, prema zakonu o platnim uslugama, ne postoji formulacija "klijent je bio nemaran" i da u slučaju da dođe do zloupotrebe kartice, a da je veća od 3.000 dinara, svu štetu banka mora odmah da nadoknadi dužniku.
"Dakle, ne sme da ulazi u to na koji način je došlo do zloupotrebe. Ali u kasnijem postupku ona eventualno može da dokazuje da je došlo do zloupotrebe i da na taj način recimo ta sredstva koja je nadoknadila dužniku potražuje od njega. Ali, ponavljam, banka prvo mora odmah da obešteti dužnika, a tek kasnije eventualno – ako ima neka saznanja – da dokazuje da je dužnik svesno učestvovao u zloupotrebi", ukazuje Gavrilović.
Na pitanje – da li se u ovom poskupljenju svih bankarskih usluga može videti nedostatak konkurencije na tržištu koja je nekad postojala u bankarskom sektoru i borba za klijente odgovara da mi imamo 25 banaka na tržištu i da u tom smislu konkurencija postoji.
"Ovde je problem nedostatak regulative i nedostatak kontrole od strane NBS, koja ni na koji način ne pokušava da ograniči ovakvo ponašanje banaka", navodi Gavrilović.
Nisu sve banke još objavile nove cenovnike usluga, ali gost Dnevnika ukazuje na to da je prelazak iz banke u banku obesmišljen na taj način što dužnik ne zna u kom trenutku banka može opet da poveća cenovnik svojih usluga.
"Imali smo primer jedne banke koja je dva puta u toku godine menjala cenovnik. Dakle, i kada klijent potpiše ugovor sa bankom taj ugovor ništa ne znači jer banka može da ga menja kad ona želi, a klijent ne može da uradi ništa osim da promeni banku. A promena banke i nije neko rešenje s obzirom na to da banke svako malo rade promenu cenovnika", kaže Gavrilović.
Apeluje na NBS da preduzme nešto i ograniči ponašanje banaka.
"Sigurno postoje mehanizmi da se to uradi – ili da se propiše da ugovor koji klijent potpiše sa bankom mora da ima neki minimalni rok važenja. Recimo ako kod mobilnih operatera kada se potpisuje ugovor na godinu ili dve", kaže Gavrilović.
Građanima savetuje da dobro pregledaju cenovnike i da koriste samo one najnužnije transakcije, kako bi sebi smanjili troškove.
