Pre toga, strateški partner će, kako je navedeno, „primeniti razumne napore“, da završi idejno rešenje spomenika na vreme za početak radova.
Ugovorima, koji su planirani za ovaj poslovni poduhvat, predviđeno je i da dizajn celog kompleksa (kula, hotela, muzeja) bude diskreciono pravo strateškog partnera, a dizajn neće biti izabran na bilo kakvom arhitektonskom konkursu, piše Forbs.
To se neće desiti ni za spomenik. Ali, tu strateški partner ipak pravi malo odstupanje. Naime, kako se navodi u nacrtu ugovora, prostora za domaće arhitekte će (možda) biti.
„Tokom pripreme idejnog rešenja za spomenik, strateški partner će se konsultovati i uzeti u obzir mišljenje arhitekata iz Srbije i stručnih udruženja arhitekata iz Srbije“, navodi se u dokumentu.
Međutim, dodaje se i pojašnjenje da će „radi izbegavanja sumnje, ovo se neće tumačiti na način da će idejno rešenje za spomenik predstavljati predmet bilo kakvog zvaničnog arhitektonskog takmičenja ili slično“.
Tako će strateški partner ugovorom zadržati kontrolu i nad izgledom spomenika koji bi trebalo da podseća građane Beograda i Srbije na jedan od bolnih perioda istorije, bombardovanje Srbije NATO snagama 1999. godine.
Srbija bi se obavezala da donese propise koji bi omogućili regulisanje troška koji će investitor imati za „javne radove“. Javni radovi podrazumevaju izgradnju (uređenje) javnog zemljišta, javne i komunalne infrastrukture i površina i objekata javne namene.
U toj grupi radova se našao i spomenik. Novi propis bi omogućio da strateški partner trošak za podizanje spomenika može da „prebije“, kao trošak javnih radova.
Iznos koji izdvoji za izgradnju i uređenje javnih površina i objekata (pa i za spomenik) bio bi mu odbijen od doprinosa za uređenje građevinskog zemljišta koji je obavezan da plati.
Izgradnja memorijala (spomen-obeležja) predviđena je nedavno donetim leks specijalisom „za revitalizaciju i razvoj lokacije“ nekadašnjeg Generalštaba i Ministarstva odbrane. To obeležje bi, prema tekstu zakona, „na najdelotvorniji način obezbedio očuvanje kulturnog nasleđa“.
Odluku o njegovom podizanju, prema zakonu, donosi Vlada na predlog Ministarstva kulture.
„Memorijal (spomen-obeležje) obezbediće trajno sećanje na žrtve bombardovanja NATO avijacije iz 1999. godine i na prvobitni izgled objekata na lokaciji“, stoji u zakonu.
Jedan od ugovora koji će biti potpisan u cilju realizacije projekta, biće onaj o regulisanju odnosa između partnera – Republike Srbije i neimenovane kompanije iz Emirata, koja je povezana sa američkom firmom Atlantic Incubation Partners, u vlasništvu Kušnera.
Za realizaciju izgradnje tri kule, hotela i muzeja na ovom prostoru biće zadužena zajednička kompanija koju će osnovati Srbija i investitor u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
U nacrtu ugovora se navodi da bi ceo novi kompleks trebalo da bude završen za osam godina. Strateški partner Srbije se potpisom obavezuje da i spomenik podigne u tom periodu.
Međutim, kao i u celom poslu, postoje razlozi zbog kojih bi taj rok mogao da bude probijen. Pre svega, ako Srbija ne ispuni svoje prethodne obaveze po pitanju čišćenja lokacije, skidanja zaštite sa zgrada spomenika kulture, davanja zemljišta u zakup i dr.
Do odlaganja prema ugovoru, može doći i zbog nepovoljnih uslova na tržištu koji bi omeli projekat, kao i zbog negativnih događaja poput rata, građanskih nemira, nereda i štrajkova, prirodnih katastrofa i sl.
(Beta)
Dodaj komentar