Na redovnoj konferenciji za novinare, Lin je u ponedeljak odgovorio na komentare japanske premijerke Sanae Takaiči i ministra spoljnih poslova Tošimicua Motegija.
Takaiči je ranije rekla da „odričući se svih prava i zahteva prema Sporazumu iz San Franciska, Japan nije u poziciji da priznamo pravni status Tajvana“.
Kada je 28. novembra upitana da li to znači da Japan ne priznaje suverenitet Kine nad Tajvanom, Motegi je ponovio ono što je navedeno u Sporazumu iz San Franciska i rekao da je osnovni stav Japana „onakav kakav je naveden u zajedničkoj kinesko-japanskoj izjavi iz 1972. godine, ništa više i ništa manje“.
Lin je rekao da japanska strana nastavlja da krije i prikriva svoj stav.
„Kad god bismo ih pitali, japanska strana jednostavno nije htela da pomene Kairsku deklaraciju, Potsdamsku proklamaciju i japanski instrument predaje. Ovi dokumenti jasno stavljaju do znanja da Tajvan treba vratiti Kini. Ne pominju ni četiri politička dokumenta koji služe kao politički temelj odnosa Kine i Japana, niti političku obavezu koju je japanska vlada preuzela po pitanju principa jedne Kine“, rekao je portparol kineske diplomatije.
Sve što je japanska strana uradila, jeste da je izbegla problem tvrdeći da njen stav „ostaje nepromenjen. Ni jednom japanska strana nije u potpunosti artikulisala kakav je tačno taj stav“, naglasio je Lin.
Napominjući da je 1. decembra navršeno 82 godine od usvajanja Kairske deklaracije, Lin je naglasio da Kairska deklaracija i drugi međunarodni pravni instrumenti potvrđuju suverenitet Kine nad Tajvanom i predstavljaju vitalne rezultate Svetskog antifašističkog rata.
Portparol je dodao da Japan ima obavezu prema međunarodnom pravu da poštuje te dokumente, što je bio preduslov za ponovni prijem Japana u međunarodnu zajednicu posle rata.
Lin je kritikovao Japan zbog ignorisanja tih obavezujućih međunarodnih dokumenata, dok selektivno poziva na ugovor koji je isključivao Kinu i druge azijske zemlje koje je najviše pogodila japanska agresija.
Rekao je da to odražava „zaborav tragičnog sećanja na japansku militarističku agresiju, nepoštovanje istorije Svetskog antifašističkog rata i očigledan izazov autoritetu Ujedinjenih nacija i posleratnog međunarodnog poretka“, dodaje CMG.
(Beta)
Dodaj komentar