Cookie Consent by Free Privacy Policy Generator website MILAN ĆURČIN - Zaboravljeni pančevački pesnik - | K-013 Portal

MILAN ĆURČIN - Zaboravljeni pančevački pesnik

Nakon naznaka koje je u sebi nosila poezija Vojislava Ilića, pojavio se pesnik koji će započeti period moderne u srpskoj poeziji:

Milan Ćurčin. Već njegovi prvi stihovi bili su znak da se nešto revolucionarno dešava ili kako kaže Bogdan Popović pojavio se “prevratnički duh”(1903.godina). Za vreme studija napisao je svoju prvu pesmu “Veče u vrtu” koju je objavio u časopisu “Brankovo kolo”.

Kako je Milan Ćurčin jedan od onih pesnika koje nazivaju “zaboravljeni pesnici” i kojem se tek odnedavno ponovo izdaje zbirka poezije, počećemo bez mnogo uvodnih reči priču o njemu njegovom prvom pesmom koju je objavio u časopisu „Brankovo kolo“:

Veče u vrtu

Stišo se u veče vetar, ne drma više granje,
Te ćuti jela tanka i nemo stoji bor.
S neba se lako spušta, nevidno, sa dve strane
Suton. Vrabaca samo brbljivi slušam zbor.

Usamljen, gutah vazduh, što bor i jela pruža,
Komarac koji kadkad u moj zabludi kut,
Il’ sretnem stazom bubu, il’ smešnog laganog puža,
Ili mi žaba gorda skakućuć’ pređe put.

Pa onda na klupu sednem i sanjam budne snove,
I brao mrak mi se spušta i žurno prolazi dan,
I nikom ne bih dao nipošto sate ove,
Jer tu sam ko u snu srećan, a – ipak nije san.

1903.god.

Pesme koje će Ćurčin nadalje objavljivati napredovaće u slobodi forme i slobodi pevanja. Pisao je uporedo sa velikim pesnicima moderne poput Šantića, Rakića, Dučića… ali je u potpunosti različit i od svojih savremenika – modernista. Bio je u prepisci sa Rakićem… Njegova “modernost” pristaje i današnjici, kao da iz nje peva i o njoj peva.

Kako pesmom, tako i polemičkim tekstovima uzburkao je književnu javnost svog vremena…

Rodio se u imućnoj trgovačkoj porodici 14.novembra 1880.godine u Pančevu. U Pančevu završava osnovnu školu, a gimnaziju uči u Novom Sadu. Studirao je u Beču. Doktorirao je 1904.godine germanistiku i slavistiku braneći tezu “Srpska narodna poezija u nemačkoj literaturi”. Sledeće godine doktorat je objavljen u Lajpcigu, a na naš jezik prevedena je 1987.godine povodom dvesta godina od Vukovog rođenja. Neko vreme predavao je u svojstvu docenta germanistiku na Univerzitetu u Beogradu.

U to vreme objaviće i urediti dve knjige “Sprpskohrvatskog almanaha” (1910-1911). U Zagrebu će živeti u perodu između dva svetska rata. Uređivaće (i pisati) časopis za kulturna, politička i društvena pitanja“Nova Evropa”.

Za vreme rata živeće u Splitu. Posle rata radiće u Leksikografskom zavodu FNRJ u Zagrebu.
Umro je u Zagrebu 20.januara 1960.godine.



Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici ,Youtube nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.