Cookie Consent by Free Privacy Policy Generator website PANČEVO: Mere zaštite od uboda krpelja i bolesti koje prenose krpelji - | K-013 Portal

PANČEVO: Mere zaštite od uboda krpelja i bolesti koje prenose krpelji

dom zdravlja pancevo, mere zastite od uboda krpelja, ubod krpelja, pancevo

Boravak u prirodi, iako ga lekari preporučuju, nosi sa sobom i određene rizike, između ostalog i rizik izlaganja vektorskim zaraznim bolestima. Krpelji borave na šumovitim područjima i na neobrađenoj vegetaciji, ali i uz polja, u baštama, živim ogradama i slično.

Prisutni su od ranog proleća do kasne jeseni, a najaktivniji su u maju i junu. Hrane se krvlju ljudi i mnogih životinja, a ukoliko su zaraženi, prenose uzročnika zarazne bolesti za vreme hranjenja. Krpelj mora da bude prisutan na koži bar 24 do 48 sati da bi došlo do sigurne inokulacije prouzrokovača, objavio je Dom zdravlja Pančevo.

Krpelji se uglavnom nalaze na niskoj vegetaciji, do visine od jednog metra, a svojim usnim delom se zakače na životinje i ljude koji tuda prolaze. Sisaju krv 2 do7 dana pre nego što ponovo padnu na vegetaciju. Rizik od infekcije je veći što je boravak krpelja na telu duži. Ubod insekta je bezbolan, a mesto uboda ne boli i ne svrbi.

MERE PREVENCIJE BOLESTI KOJE SE PRENOSE KRPELJIMA

Mere lične zaštite od uboda krpelja

– izbegavati staništa krpelja (visoka trava, bujno zelenilo parkova, livade, šume)

– pri boravku u prirodi, koristiti repelente (sredstva protiv uboda insekata), koji štite više sati

– nositi svetlu odeću koja pokriva ruke i noge,

– nakon boravka u prirodi izvršiti pregled ili inspekciju kože,

– imati na umu da se krpelj može doneti i na odeći i na kućnim ljubimcima.

Kako postupati ukoliko je došlo do ujeda krpelja?

– važno je javiti se lekaru u toku prva 24 sata

– ne treba stavljati nikakva hemijska sredstva (etar, alkohol, benzin) na kožu koja je ubodena krpeljom,

– ne treba pokušavati samostalno vađenje krpelja jer se pritiskom i gnječenjem mesta uboda krpelj može raskomadati, a rilica otići još dublje

– u svakoj zdravstvenoj ustanovi (dom zdravlja i/ili opšta bolnica - ambulanta, dežurni internistički prijem u večernjim satima), obučeno osoblje će krpelja izvaditi u celosti, uz dezinfekciju mesta intervencije,

– veoma je važno lekaru dati osnovne epidemiološke podatke o ubodu krpelja (na primer o mestu gde je osoba boravila u prirodi jer postoji mogućnost da se radi o endemskom području).



Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici ,Youtube nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Potpiši PANČEVAČKI GLAS