Cookie Consent by Free Privacy Policy Generator website Poslanik Bundestaga: Srbija više ne može da sedi na dve stolice - | K-013 Portal

Poslanik Bundestaga: Srbija više ne može da sedi na dve stolice

srbija, bundestag, eu, rusija

Poslanik Bundestaga Josip Juratović, koji je i predsednik odbora za Zapadni Balkan u nemačkom parlamentu i član vladajuće SPD, izjavio je za N1 da Srbija ne može više da sedi na dve stolice.

Navodi da je poželjno da i Srbija bude u sklopu šestog paketa sankcija Rusiji.



Juratović navodi da ne veruje da će predsednik Srbije u sredu imati, kako je rekao, "neprijatan sastanak", ali je siguran da će imati jasnu poziciju svog domaćina, nemačkog kancelara, koji, kako ističe - "ne lavira već jasno kaže šta očekuje". Juratović smatra da će EU morati da ubrza procese proširenja, ali ne po svaku cenu.

Navodi da je "za pozdraviti" što je Srbija potpisala deklaraciju UN i osudila agresiju Rusije nad Ukrajinom. "To je jako bitan signal, da je Srbija stala na stranu zemlje čiji je suverenitet ugrožen i koja je doživela agresiju", kaže Juratović.

Što se tiče šestog paketa sankcija EU usmerenih na Rusiju, gost N1 kaže da je poželjno da i Srbija bude "u tom sklopu".

"Srbija mora sama da odluči, koliko je to u njenoj mogućnosti. Očekujemo u svakom slučaju. Sankcije ne pogađaju samo Rusiju, one pogađaju i nas same. Srbija mora, kroz svoju solidarnost, odabrati pravu stranu, na neki način i preuzeti određenu odgovornost koja neće biti ni za Srbiju jednostavna. Ali se očekuje sada solidarnost svih demokratskih zemalja, odnosno zemalja koje su na putu ka EU, da se solidarišu sa ostalim demokratskim zemljama", naveo je.

I Nemačka mora da vidi kako će biti nezavisna od ruskog gasa, i celokupna EU i zemlje na putu EU, ističe sagovornik N1. On navodi da EU, u saradnji sa Srbijom, treba da nađe sistem kako da Srbija postigne nezavisnost od ruskog gasa.

"Ne verujem da će Vučić imati neprijatan razgovor, ali će imati jasnu poziciju Šolca"

Nemački kancelar Olaf Šolc primiće u sredu u Berlinu specijalnog izaslanika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka, a sastaće se i sa kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem, a zatim i s predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Upitan šta je za Nemačku prioritet tokom sutrašnjih razgovora - da li kosovski dijalog koji je "na respiratoru" već duže vreme ili sankcije Rusiji, Juratović kaže da je mišljenja da će za kancelara biti prioritet pitanje - kako obezbediti mir i stabilnost u Evropi, dodajući da je Zapadni Balkan deo Evrope i na putu ka EU i evropskim vrednostima.

On navodi da su svesni toga da Rusija u svakom slučaju koristi nesigurnost na Zapadnom Balkanu u svoju korist. "Rat je realnost, to nije samo prošlost 20. veka i treba da se pobrinemo o bezbednosti EU, a tu Zapadni Balkan igra važnu ulogu. On još uvek nije deo Eu, ima još dosta problema u regionu i to mora na neki način da se posloži tako da Zapadni Balkan ne bude opasnost za Evropu", dodaje.

Srbija mora da se odluči gde će, kaže Juratović, podsećajući na to da je EU dala 70 odsto sveukupne pomoći, čak besprovatno, Srbiji, a da u tome prednjači Nemačka. "U isto vreme se glorifikuje Putin, koji ima kontravrednosti i napada vrednosti (EU). Nema se suverena Vlada kome šta izvinjavati", dodao je.

Na konstataciju da su bivša nemačka kancelarka Angela Merkel i pojedini nemački političari tolerisali takve stavove Aleksandra Vučić i glorifikovali ga kao reformatora, žmureći na ono što se dešava unutar Srbije, a da, s druge strane, isti on sada treba da se odredi, Juratović kaže da su navikli u demokratskom svetu "da reč ima značaj i da se održi data reč".

"Nama je signalizirano otvaranjem procesa ulaska u EU, da Srbija želi da bude deo te EU ne samo iz privrednih razloga već i iz vrednosnih. Međutim, te vrednosti se ovde nisu poštovale i meni je potpuno jasno da neke teme imaju duži proces. Po pitanju određenih sloboda, tu je Srbija totalno zakazala. Ja sam protiv stabilokratije, u jednom trenu se moralo uočiti da ti procesi nisu dovoljno razvijeni u onom pravcu u kojem je trebalo da idu, da se samo gledalo na mir i stabilnost. Ali, ako Srbija želi da uđe u EU, onda mora poštovati temelje na kojima je EU građena", istakao je gost emisije "Iza vesti".

"EU će morati da ubrza procese priključivanja, ali ne po svaku cenu"

Na pitanje da li bi potez uvođenja sankcija ubrzao članstvo, Juratović kaže da su sankcije samo jedan deo otpora prema Rusiji, gde se pokušava da se Rusija i kroz privredne procese oslabi i da se vidi i da taj rat Rusiji samo nanosi štetu.

"Logično da se očekuje i od Srbije da se priključi ciljevima i strategiji EU. Vreme je i to je sad - "nova era". Nova era počinje s time što smo mi do sada razmišljali da možemo sve rešiti ekonomskim procesima, ali pokazalo se da to ne funkcioniše i da moramo misliti na bezbedsnost i odbranu... Jednostavno se očekuje od Srbije da se solidariše sa EU - kako će ta solidarnost da izgleda, u kojim segmentima, na koji način, u kojim detaljima, oko svega toga možemo pričati, ali moramo imati sigurnost u to na kojoj strani se Srbija nalazi", dodao je.

Kako je naveo, on i njegova stranka oduvek su smatrali da pretpristupni procesi sa svim zemljama Zapadnog Balkana treba da se započnu.

"Vučićeva stabilokratija nije toliko jaka koliko je opozicija slaba"

Juratović kaže da je mišljenja, poznajući situaciju u samoj Srbiji, da Vučić i "njegova stabilokratija" nisu toliko jaki koliko je opozicija i demokratizacija slaba.

"Sloboda medija je jedna priča, ali ima i deficita i unutar demokratskih struktura u Srbiji. Mislim na opoziciju, i tu moramo više pažnje pridati, ojačati i osposobiti one demokratske strukture koje su identične sa ciljevima EU", naveo je.

Smatra da se demokratske strukture iz različitih stranaka i različitih zemalja regije moraju da se umreže i razviju strategiju kako će se društvo demokratizovati.



Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici ,Youtube nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.