Hrvatsko ministarstvo branitelja reagovalo je na odluku Srbije da podigne tužbe protiv državljana Hrvatske na osnovu Zakona o organizaciji nadležnosti državnih organa u postupcima ratnih zločina.
"Srbija nema pravo da podiže tužbe protiv hrvatskih građana na osnovu famoznog Zakona o organizaciji nadležnosti državnih organa u postupcima ratnih zločina, kojim se samoproglasila nadležnom i uporno pokušava da bude gazda u tuđem dvorištu", saopštilo je hrvatsko ministarstvo branitelja.
Povodom izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Skupštine Srbije Ivice Dačića posle podizanja srpske optužnice za ratne zločine protiv četiri oficira, hrvatskih pilota, zbog navodne naredbe da se raketira kolona izbeglica kod Bosanskog Petrovca i Bosanskog Novog za vreme operacije Oluja u avgustu 1995, iz hrvatskog ministarstva su poručili da Hrvatska ne priznaje "srpsku kvazi-univerzalnu jurisdikciju".
"Podsećamo predsednika Srbije Aleksandra Vučića da je rat u Hrvatskoj počeo 1991. i to velikosrpskom agresijom koju je i sam svojim istupima svesrdno podržavao i podsticao, što je rezultiralo progonom i ubijanjem stanovništva, te brojnim počinjenim zločinima nad Hrvatima i drugim nesrpskim stanovništvom, koje u Srbiji sistemski prećutkuju i zanemaruju, iako Hrvatska i danas trpi posledice brutalne velikosrpske agresije", navodi se u reakciji hrvatskog ministarstva.
Ističe se da Srbiji nije pošlo za rukom da bude "gazda u tuđem dvorištu" ni nametnutom Domovinskom ratu, kada se Hrvatska zahvaljujući svojim hrabrim braniteljima odbranila od velikosrpske agresije i oslobodila svoju okupiranu teritoriju, pobedivši u svojoj borbi za nezavisnost".
"To im neće uspeti ni sada kada nam pokušavaju nametnuti i kolektivnu krivicu zazivajući saosećanje prema srpskim žrtvama u Hrvatskoj, uz neutemeljene optužbe za koje tvrde da su u skladu sa svim međunarodnim konvencijama", navodi se u saopštenju.
Uz to se zaključuje da Srbija ponovno pokušava da preuzme ulogu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju proglašavajući se nadležnom na teritorijama drugih suverenih, međunarodno priznatih država, bez ikakvih ograničenja koja su sastavni deo međunarodnog prava.
"Takav stav protivan je vladavini prava, međunarodnom pravu i međunarodnom krivičnom pravu. Ujedno, takav pristup prepreka je rešavanju otvorenih pitanja ne samo u području pravosudne saradnje, već i u pogledu rešavanja pitanja nestalih osoba", ističe hrvatsko ministarstvo.
Takođe se podseća da je pravosnažnim presudama Haškog tribunala "utvrđeno je da vojno-policijska operacija Oluja nije bila udruženi zločinački poduhvat, već legitimna vojna operacija sa ciljem vraćanja okupirane teritorije".
Ministarstvo branitelja smatra da se pravosudna saradnje mora zasnivati na načelu uzajamnog poverenja, odnosno poverenja jedne države da je pravni poredak druge države dovoljno kvalitetan da obezbedi nepristrasno, pravično i učinkovito vođenje krivičnog postupka u toj državi, a ne da "iskrivljuje načela univerzalne jurisdikcije uvodeći svojevrsnu kvazi-univerzalnu jurisdikciju".
Hrvatska očekuje od Srbije da poštuje međunarodne standarde i da, kako se ističe, pokaže istinsku volju za rešavanje otvorenih pitanja u okviru međudržavnih komisija.
Ministarstvo naglašava da je Hrvatska nadležna za sve svoje nastale građane u poslednjem ratu, ali i za sva ostala pitanja u vezi sa tim za Hrvatsku "najslavnijim razdobljem novije istorije". Srbija u tom pogledu, kako se zaključuje, može da doprinese dostavom traženih informacija o nestalima.
