Nacrtom fiskalne strategije Srbije za 2026. godinu, sa projekcijama za 2027. i 2028. godinu, zadržava se ranije definisan pravac fiskalne politike, uprkos izmenjenim okolnostima početkom ove godine koje uključuju primetno usporavanje privredne aktivnosti, uvođenje novih mera ekonomske politike i povećanu neizvesnost u međunarodnom okruženju, navedneno je u Mišljenju Fiskalnog saveta o tom dokumentu Ministarstva finansija.
U 2025. je, kako je navedeno u Mišljenju Fiskalnog saveta kao nezavisnog državnog organa, projektovan fiskalni deficit od tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji bi trebalo da se zadrži na tom nivou i u naredne dve godine, što je identično prethodnoj Fiskalnoj strategiji za period 2025–2027. godina.
Nakon toga, predviđa se umereno smanjenje deficita na 2,5 odsto BDP-a u 2028. godini, a javni dug bi s tako planiranim deficitom opšte države trebalo da se povećava neznatno sporijim tempom od očekivanog rasta privrede.
To bi, kako je navedeno u Mišljenju, rezultiralo blagim smanjenjem učešća javnog duga u BDP-u, sa 47,5 odsto na kraju 2024. na 46,2 odsto na kraju 2028. godine.
„Kvantitativni fiskalni ciljevi su ostvarivi, ne dovode u pitanje održivost javnih finansija, niti kompromituju širu makroekonomsku stabilnost. Naša analiza pokazuje da su javni prihodi i rashodi do 2028. u načelu kredibilno projektovani, što znači da je i planirani budžetski deficit u posmatranom periodu realističan i dostižan“, naveo je Fiskalni savet.
Fiskalni savet je podsetio da su opšta fiskalna pravila iz Zakona o budžetskom sistemu propisivala budžetski deficit Srbije u 2025. i narednim godinama od najviše 1,5 odsto BDP-a, ali je Vlada suspendovala njihovu primenu sve do 2029. kako bi sebi omogućila zakonski prostor za veći deficit.
„Fiskalni savet ostaje pri ranije iznetom stavu da je za Srbiju ekonomski bilo bolje dosledno pridržavanje fiskalnih pravila, odnosno niži fiskalni deficit od tri odsto BDP-a, ne samo radi bolje zaštite od rizika u srednjem roku, već i zbog očuvanja kredibiliteta fiskalne politike. Ipak, uz ovu ogradu, ocenjujemo da planirani deficit od tri odsto BDP-a nije toliko veliki da bi ugrozio fiskalnu održivost, niti širu makroekonomsku stabilnost zemlje“, navedeno je u Mišljenju.
Dodaje se da je „pozitivno“ to što strategija predviđa smanjenje deficita u 2028. na 2,5 odsto BDP-a, što se može tumačiti kao indirektno priznanje potrebe za postepenim vraćanjem u okvir, definisan fiskalnim pravilima.
Istaknuto je da je najveći nedostatak Nacrta strategije u tome što on ne nudi dovoljno dobre odgovore na ključne strukturne slabosti javnih finansija Srbije, a fiskalna stabilnost samo je jedan od važnih aspekata javnih finansija.
Istovremeno, projekcije javnih prihoda u Strategiji. Fiskalni savet je ocenio „kredibilnim“.
Javni rashodi su se, kako je navedeno u Mišljenju, planom iz Strategije prilagodili promenama politika koje su se desile početkom 2025. godine, pa javni rashodi u 2025. nisu značajnije promenjeni u odnosu na važeći budžetski plan.
„Međutim, njihova struktura je drugačija jer je Vlada Srbije uključila u fiskalne planove nove mere koje su uvedene od početka 2025. godine, uvećanje plata prosvetnim radnicima u martu i oktobru od po pet odsto, trajno povećanje izdvajanja za visoko obrazovanje, uvećanje plata delu zaposlenih u zdravstvu i policiji, program subvencionisanih stambenih kredita za mlade, osnivanje alimentacionog fonda“, navo je Fiskalni savet.
Uvođenje ovih mera nije, kako je ocenjeno, dovelo do povećanja fiskalnog deficita u 2025. budući da je prostor za njihovo finansiranje pronađen u uštedama na drugim budžetskim stavkama, izdvajanjima za robu i usluge (oko 14 milijardi dinara), kapitalnim rashodima (oko 12 milijardi dinara) i subvencijama (blizu pet milijardi dinara).
U srednjem roku, kako je navedeno, javni rashodi usidreni su planiranim kretanjem penzija i plata u javnom sektoru, za koje se predviđa da će se povećavati, približno u skladu s nominalnim rastom BDP-a, godišnje nešto preko sedam odsto.
Strategijom je, istakao je Fiskalni savet, najavljeno sistemsko unapređenje u upravljanju javnim investicijama, ali tek od 2028. godine, a javne investicije u 2025. i narednim godinama planirane su na veoma visokom nivou od oko sedam odsto BDP-a.
Iza ovih ambicioznih planova države, prema Mišljenju Fiskalnog saveta, stoji pre svega projekat međunarodne specijalizovane izložbe „EXPO 2027“ koja treba da se održi u Beogradu, uz širi program investicionig plana „Skok u budućnost“, a jedan deo se odnosi i na kupovinu borbenih aviona „rafal“.
Dodaj komentar