Za tragediju u Ovčar Banji krivi su Vlada Srbije i Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u čijoj je nadležnosti viseći most koji se juče urušio.
To je za FoNet rekao diplomirani građevinski inženjer Danijel Dašić, stručnjak sa višedecenijskim iskustvom na infrastrukturnim projektima u zemlji i inostranstvu.
On je rekao da je, od juna 2019. kada je usvojen Plan prostorne regulacije područja posebne namene za to mesto, svih 10 visećih mostova preko Zapadne Morave u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, prešlo u nadležnost države.
Međutim, prema njegovim saznanjima, taj most je saniran pre 14 godina još dok je bio pod ingerencijom Grada Čačka.
Prema dostupnoj dokumentaciji, Grad Čačak je 2008. godine, poslednji put u svom budžetu imao stavku za rekonstrukciju mostova u Ovčar Banji.
Potom je Turistička organizacija Čačka 2018. godine uložila 300.000 dinara za sanaciju baš tog mosta kada su promenjene daske na njemu da ljudi ne bi propadali, rekao je Dašić.
Građevinski stručnjak je podsetio da je 2014. godine Grad Čačak uradio studiju u kojoj su jasno određene lokacije tih mostova, definisane rekonstrukcije za svaki od njih i definisana potrebna sredstva.
Prema toj studiji, kompletna sanacija mosta koji se juče srušio koštala je samo 2,5 miliona dinara, rekao je Dašić i dodao da je u međuvremenu Srbija potrošila oko 500 miliona dinara na revitalizaciju Ovčar Banje, ali revitalizacijom nisu bili obuhvaćeni viseći mostovi za koje se znalo da su dotrajali.
On je istakao da je viseći most koji se urušio, gradila nekadašnja Jugoslovenska narodna armija, da su to jednostavni, ali kvalitetni mostovi, kojima je jedino nedostajalo redovno održavanje.
"Čak i ovi novopečeni stručnjaci s kupljenim diplomama, ako nisu znali da izvrše potrebne proračune mogli su jednostavno da izmere debljnu sajli i debljinu dasaka, da vide koji su profili, koja je ograda na njima i da daju nekom da to uradi", objasnio je Dašić.
On je ukazao na "još jedan opasan propust ove Vlade", kada su dotrajali viseći mostovi preko Zapadne Morave, prilikom donošenja i usvajanja Plana prostorne regulacije područja posebne namene, nisu uneti u taj dokument, zbog čega su postali "administrativno neidljivi".
Grad Čačak je tražio da se ta greška ispravi, ali to nije učinjeno.
"Prema zakonima, objekti koji se ne nalaze u prostornim planovima ne mogu se finansirati javnim novcem, a sa druge strane, i da je neko pokušao samoinicijativno nešto da uradi rizikovao bi i visoke kazne, jer za „nevidljive“ objekte ne može da se dobije građevinska dozvola", naveo je stručnjak.
