Prema studiji o troškovima i koristima proširenja EU na Zapadni Balkan, predstavljenoj u Evropskoj kući u Beogradu, članstvo zemalja regiona ekonomski je isplativo i za region i za EU.
Programski menadžer CEP Strahinja Subotić rekao je na predstavljanju rezultata istraživanja da, kada se troškovi integracije Zapadnog Balkana od 46.6 milijardi raspodele po glavi stanovnika EU tokom sedam godina, dobije se cena jedne kafe i kroasana godišnje.
Subotić je dodao da je cilj istraživanja bio da se procene troškovi na osnovu poslednjih podataka, a oni ne bi bili identični svake godine zbog različitih faza procesa.
On je naveo da bi teret svake zemlje EU u proseku bio 0,015 odsto bruto nacionalnog dohotka, s tim što bi članice koje imaju više sredstava pokrile veći deo troškova, dok bi one sa manjim sredstvima dale manje novca.
Subotić je rekao da bi više krugova proširenja na Zapadni Balkan moglo da dodatno smanji troškove po glavi stanovnika EU, na otprilike cenu kratkog espresa.
Dodao je da je EU već najveći investitor i donator Srbiji, da bi dobrobit za Srbiju od ulaska u EU bila značajna, a njene finansijske obaveze prema EU ne bi bile velike.
Direktor kancelarije KAS za Srbiju i Crnu Goru Jakov Devčić naveo je da pitanje nije samo koliko košta pridruživanje Zapadnog Balkana, već i koliko bi EU koštalo da region ne postane deo Unije.
„Mi smo kao fondacija hteli brojeve, činjenice i čvrstu osnovu za argumentaciju za političke odluke. Iz naše perspektive, Zapadni Balkan nije nešto daleko, nije daleka regija, to je neposredni komšiluk“, rekao je Devčić.
Dodao je da su tri glavna cilja istraživanja bila transparentnost, razjašnjenje, odnosno razbijanje mitova o ceni proširenja EU i određivanje perspektive, da se vidi da se „ne radi samo o nekim troškovima, već o šansama za celu Evropu“.
Devčić je rekao da je studija „polazna osnova za rasprave i odluke“, dodavši da će KAS sledeće godine predstaviti studiju u svim zemljama članicama EU.
Zamenica šefa delegacije EU u Srbiji Plamena Halačeva rekla je da najvažnijim u istraživanju smatra demistifikovanje aktuelnog narativa o troškovima i koristi od ulaska zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Ona je navela da se proširenje u EU trenutno „više nego ikada“ vidi kao geostrateška potreba.
„Mislim da je glavna briga mnogih građana EU da li će proširenje Uniju učiniti snažnijom ili slabijom“, rekla je Halačeva i dodala da je značajno to što buduće zemlje članice neće samo dobiti sredstva, već će one i doprineti EU i da zato proširenje EU nije samo trošak.
Član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov naveo je da su tri milijarde evra koje bi Srbija neto dobijala od EU jednake ovogodišnjem budžetskom deficitu i da bi čitav deficit i zaduživanje Srbije mogli da se finansiraju iz budžeta EU, što je velika promena.
Dodao je da bi to omogućilo poboljšanje javnih usluga i životnog standarda stanovništva.
Naveo je da bi povećanje obima sredstava i više od četiri puta bilo neosporno vidljivo u svakodnevnom životu građana Srbije.
Altiparmakov je rekao da je Fiskalni savet zadnjih godina zabrinut za kapacitete državne uprave, jer ne može da priušti stručnjake u mnogim sektorima, što predstavlja rizik u pogledu pridruživanja EU.
Naveo je da se dosadašnji model rasta Srbije baziran na kvantitetu, a ne kvalitetu i većoj dodatnoj vrednosti, istrošio.
Prema Altiparmakovu, prelazak na model zasnovan na kvalitetu zahteva ulazak u EU.
„To je sve do nas. Nisu sve nove članice EU jednako iskoristile tu šansu. Uvek ostaje i naš domaći zadatak, da ga uradimo da bismo što bolje živeli“, rekao je Altiparmakov.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je da „nema nikakve dileme“ da će podaci prezentovani u studiji biti dobra argumentacija za sve one koji podržavaju proces proširenja EU.
On je naveo da je zamor od proširenja „još uvek prisutan“ u EU, i da otpor prema proširenju u zemljama članicama nije uvek racionalan.
„Ono što mogu da potvrdim je da Srbija ostaje snažno posvećena članstvu u EU, da ona u tome vidi svoj nacionalni interes“, rekao je Starović.
Dodao je da ništa od postignutih rezultata ne bi bilo moguće da Srbija nije na evropskom putu, i da su indirektni benefiti i koristi bili daleko veći od onih koji se mogu iskazati brojevima.
Rekao je da je EU, odsustvom konsenzusa članica u pogledu otvaranja klastera 3, Srbiji i njenim građanima poslala „lošu poruku“, koja koristi protivnicima ulaska Srbije u EU.
Starović je rekao da Srbiju ništa ne sprečava da nastavi sa reformama i da će ona to učiniti.
(Beta)
Dodaj komentar