Upravo
Svet

Lavrov u Minsku poručio da Rusija ne želi rat sa Evropom

03.11.2026. u 12:52 h Autor: Tanjug 2 min čitanja 200 pregleda
Sergej Lavrov, Rusija, Evropa, Minsk, evroazijska bezbednost, Ukrajina
Foto: EPA/RAMIL SITDIKOV / POOL

Rusija ne želi rat sa Evropom, ali bi odgovor Moskve bio „veoma kratak” ako bi evropske zemlje pokrenule sukob, poručio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov na konferenciji o evroazijskoj bezbednosti u Minsku.

Lavrov je rekao da za sada ne vidi mogućnost za realan dijalog sa Evropom i optužio Zapad da pokušava da proširi svoj uticaj na istočni deo Evroazije i na Arktik. Prema njegovim rečima, Evropska unija je za taj prostor formulisala „otvoreno militarističku konfrontacionu strategiju”, prenela je Ria novosti.

Govoreći o ukrajinskoj krizi, Lavrov je rekao da Moskva ne traži privremeni prekid vatre, već trajno rešavanje, kako je naveo, njenih korenskih uzroka. Kao takve je pomenuo bezbednosne pretnje po Rusiju, prava ruskog i ruskojezičnog stanovništva i, kako je rekao, iskorenjivanje nacističke ideologije i prakse.

Po njegovoj oceni, pozivi na prekid vatre služe tome da Kijev dobije „predah” i obnovi borbeni potencijal uz podršku stranih sponzora. Planove Londona i Pariza da u Ukrajinu rasporede međunarodne „stabilizacione snage” opisao je kao pokušaj stabilizacije, kako je rekao, „otvoreno nacističkog režima”.

Lavrov je ocenio i da vojno prisustvo spoljnih aktera na Bliskom istoku ne garantuje bezbednost, već povećava rizike, a da spoljni igrači neće pomoći ni u razvoju formata upravljanja Avganistanom. Najavio je i da Moskva uskoro očekuje novi sastanak konsultativnog formata „3+3”, u kojem su Rusija, Turska, Iran, Azerbejdžan, Jermenija i Gruzija. Gruzija se, međutim, još nije priključila toj platformi.

Na konferenciji u Minsku, koja se održava 3. i 4. novembra, učestvuje više od 600 predstavnika iz 50 zemalja. Lavrov je tom prilikom govorio i o ruskom predlogu novog sistema kolektivne bezbednosti, navodeći da Moskva ne predlaže novu trku u naoružanju, već zajedničku procenu bezbednosne situacije i uspostavljanje sistema uzajamnih garancija.

Pročitajte još iz rubrike Svet