To je uloga koja bi mogla dodatno da iskomplikuje već zategnute odnose sa Trampovom administracijom, iako meksička vlada insistira da se izvoz na Kubu nije povećao.
Meksička predsednica Klaudija Šejnbaum priznala je u sredu da je „s trenutnom situacijom u Venecueli, Meksiko postao važan dobavljač“ sirove nafte Kubi, ali je tvrdila da „se ne šalje više nafte nego što je slala i nema neke nove pošiljke“.
Dodala je da se te pošiljke vrše na osnovu „ugovora“ ili kao „humanitarna pomoć“, ali nije ponudila konkretne brojke o izvozu.
Posle revolucije 1959. godine kojom je svrgnut diktator Fulhensio Batista, SAD su uvele trgovinski embargo Kubi kao odgovor na nacionalizaciju imovine u američkom vlasništvu. Pod embargom koji su mnoge zemlje, uključujući Meksiko, dugo osuđivale, Kubanci su imali ekonomske i energetske krize, što je dovelo do migracije stotina hiljada Kubanaca, posebno u Sjedinjene Države.
Nestašice struje koje traju i do osam sati i dugi redovi na benzinskim pumpama su rutinska pojava širom Kube.
Nije jasno da li bi neka država smela da poveća isporuke nafte Kubi nakon američkog napada na Venecuelu, a meksička vlada je izbegla da komentariše svoje buduće planove.
Izvoz na Kubu predstavlja veoma mali procenat ukupnog izvoza – 3,3% , a je ekonomska isplativost je upitna dok proizvodnja kompanije meksičke Pemeks nastavlja da opada.
Od januara do 30. septembra 2025. godine, Meksiko je isporučivao 19.200 barela dnevno na Kubu: 17.200 barela sirove nafte i 2.000 barela rafinisanih proizvoda, po najnovijem izveštaju koji je državna naftna kompanija Petroleos Meksikanos (Pemeks) podnela Komisiji za hartije od vrednosti SAD.
Horhe Pinjon, iz Energetskog instituta na Univerzitetu Teksasa u Ostinu, koji prati isporuke koristeći usluge praćenja nafte i satelitsku tehnologiju, podelio je slične podatke ove nedelje sa Asošijejted presom za isti period. Pratio je 22.000 barela dnevno i rekao da je ta brojka pala na 7.000 barela nakon posete američkog državnog sekretara Marka Rubija Meksiko Sitiju u septembru 2025. godine.
U poslednja tri meseca, Madurova vlada je izvozila u proseku 35.000 barela dnevno na Kubu, što je otprilike četvrtina ukupne potražnje ostrva, prema Pinjonu.
On ne smatra da će Meksiko povećati svoje isporuke jer „Američka vlada bi poludela“, rekao je on.
„Biće većeg pritiska Sjedinjenih Država u vezi s Kubom“, rekao je Oskar Okampo iz Meksičkog instituta za konkurentnost, dodajući da će nafta predvidljivo biti jedno od područja pod pritiskom, stav koji dele mnogi stručnjaci.
Meksiko je dugo slao naftu na Kubu, posebno tokom perioda nestanka struje i društvenih nemira.
Posle delikih dem onstracija na Kubi 2021. godine, Meksiko je poslao jednu od svojih najvećih pošiljki humanitarne pomoći, koja je uključivala 100.000 barela goriva. U oktobru 2024. godine, poslao je više od 400.000 barela za samo nekoliko dana nakon ozbiljnih nestanaka struje na Kubi, po podacima koje je tada izneo Pinjon.
„Način na koji je to urađeno takođe podstiče netransparentnost“, rekao je Okampo, jer se od 2023. godine pošiljke obavljaju preko privatne podružnice Pemeksa, Gasolinas Bijenestar, čija finansijska situacija „nije transparentna“.
U izveštaju Komisiji za hartije od vrednosti (SEC), Pemeks navodi da su pošiljke Kubi vredele približno 400 miliona dolara i da su bile „prodaja“ obavljena putem ugovora po tržišnoj ceni. Ali Okampo kaže da se ne može jasno utvrditi da li je to bio slučaj ili su to bile pošiljke sa popustom, sa nekom vrstom „quid pro quo“ – možda raspoređivanjem lekara – ili kao humanitarna pomoć.
Predvidiv nedostatak profitabilnosti u snabdevanju Kube naftom dolazi dok se očekuje da je 2025. bila godina u kojoj će Pemeks izvezao najmanju količinu sirove nafte, „manje od 600.000 barela dnevno, kada smo pre samo nekoliko godina izvozili više od milion“, rekao je Okampo.
(Beta)
Dodaj komentar