Indeks S&P 500 je skočio za 1,5% i nalazi se samo 0,1% ispod svog rekorda postavljenog ranije ovog leta, posle frenetičnog jula kada se ljuljao gore-dole kako su cene nafte skakale zbog rata SAD s Iranom.
Industrijski prosek Dau Džonsa, koji meri uži deo američke berze, popeo se za 693 poena, ili 1,3%, na rekordni nivo, dok je kompozitni indeks Nasdak skočio za 2,1%.
Akcije su porasle jer je cena barela sirove nafte marke Brent opala za 4,7% na 83,77 dolara pošto je predsednik Donald Tramp tokom vikenda rekao da je odlučio da odloži napade na Iran na nagovor saveznika u regionu.
Cena Brenta je prošlog meseca skočila između 72 i 102 dolara, jer su se mnođile brige zbog toga kada će rat sa Iranom omogućiti tankerima nafte da ponovo slobodno izlaze iz Persijskog zaliva kako bi isporučili sirovu naftu kupcima širom sveta.
Najnoviji Trampov pristanak pomogao je da se ublaže brige o globalnom toku sirove nafte, a prinosi na državne obveznice su shodno tome pali na tržištu obveznica.
Prinos na desetogodišnje državne obveznice pao je na 4,68% sa 4,75% kasno u petak. Međutim, ostaje znatno iznad nivoa od 3,97% od pre rata sa Iranom.
Viši prinosi prete da potkopaju cene akcija i drugih investicija, dok istovremeno usporavaju ekonomiju čineći zaduživanje skupljim za američka domaćinstva i preduzeća. Prosečna dugoročna hipotekarna kamatna stopa u SAD već je skočila na najviši nivo u poslednjih godinu dana.
Smirivanje cena nafte u ponedeljak pomoglo je avio-kompanijama i drugim kompanijama sa velikim računima za gorivo, te su im akcije poskupele.
Dodaj komentar