„Veliki jezički model za srpski jezik predstavlja digitalni i AI suverenitet države i omogućava da ne zavisimo od stranih sistema za razvoj AI, nego da razvoj AI baziramo na domaćim sistemima“, kazao je direktor kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović koji je sporazum potpisao sa predsednikom PKS Markom Čadežom.
On je naveo kako bi prvi rezultati na stavaranju tog modela mogli da budu vidljivi krajem ove godine.
Naglasio je da se jezički modela za srpski jezik razvija kako bi podaci ostali u Srbiji, da država imala kontrolu nad razvojem i primenom AI.
„Zahvaljujući srpskom jezičkom modelu možemo da u svetu AI zadržimo sve dijalekte našeg jezika, kao i ekavski i ijekavski izgovor. Bitan je i zbog nacionalne bezbednosti, da imamo sopstvenu infrastrukturu AI“, istakao je Jovanović.
Dodao je da će razvoj jezičkog modela za srpski jezik omogućiti efikasniju javnu upravu, a primena tog modela biće vidljiva u obrazovanju, zdravstvu, pravu, zaštiti građana, ekonomiji.
„Primenom AI omogućavamo manje troškove za privredu, veću konkurentnost, razvoj preduzetništva“, rekao je Jovanović.
Naglasio je da je srpski jezički model važan i za očuvanje kulturnog identiteta, jer omogućava da srpski jezik ostane i u budućnosti.
„Ako je štampanje knjiga u 19. veku značilo za očuvanje srpskog jezika, onda u 21. jeziku, u vreme AI, to predstavlja izgradnja srpskog jezičkog modela. Želimo da budemo digitalna, suverena država“, rekao je Jovanović.
Prema njegovim rečima, to je prvi korak i ubrzo će biti potpisani i sporazumi sa mnogim institucijama kako bi se srpski jezički model uradio.
Pozvao je i druge institucije poput Narodne biblioteke Srbije, RTS-a, RTV-a, Instituta za razvoj veštačke inteligencije na saradnju.
Jovanović je najavio i da Srbiju očekuje nabavka trećeg superkompjutera, kao i nabavku iz Francuske velikog sistema Mistral, na kome će se razvijati i srpski jezični model.
Kazao je kako se razmatra da se kapacitete srpskog jezičkog modela daje domaćim privrednicima po povlašćenim cenama, možda čak i besplatno kako bi se postakao ekonomski rast.
Jovanović je naveo da se drugi deo sporazuma odnosi na saradnju PKS i Kancelariji za IT i eUpravu po pitanju plasiranja postignutim modela u digitalizaciji koji se već primenjuju u Srbiji, a rezulztat su domaće pameti, i to pre svega na tržišta Afrike, centralne Azije i Južne Amerike.
„Kapaciteti PKS, njihovi kontakti su idealan kanal da ono što smo uradili u Srbiji sa digitalnom transformacijom uradimo i tamo“, kazao je Jovanović i naveo da će saradnja biti ostvarena samo sa prijateljskim zemljama.
Predsednik PKS Marko Čadež naglasio je da je stvaranje srpskog jezičkog modela moguć jer Srbija ima Data centar i Ai optimizovane super kompjutere.
„Bez te infrastrukture to bi bilo nezamislivo. Srbija je među retkim zemljama u Evropi i svetu koja može da se bavi stvaranjem jezičkog modela, Francuska ga ima, Poljska ima određenu verziju, Holandija je tek počela da radi“, naveo je on.
Čadež je naglasio da će stvaranje velikog jezičkog modela za srpski jezik značiti mnogo za domaću privredu i predstavljaće vrstu digitalnog auto-puta koji gradi država.
„Vliki ježički modeli postaju osnovna infrastruktura bez koje nema privredna rasta“, rekao je predsednik PKS.
On je objasnio da će za privredu oni omogućiti smanjenje troškova, što će značiti da umesto da domaća firma plaća skupe licence stranim kompanijama, za svaki upit domaći open data model omogući domaćim IT kompanijama i startapima da razviju rešenja uz minimalne troškove.
Dodao je da će benefit biti i za povećanje produktivnosti, kroz dostupnost modela koji poznaje srpsku birokratiju, zakone i propise, ćime se ubrzavaju administrativni procesi u firmama i automatizuju podršku kupcima i olakšavaju poslovanje.
„To znači da možete svaku kompaniju koja nije digitalna, od pekare do metalske proizvodnje, da digitalizujete jednostavnije i mnogo brže, što će omogućiti jezički model“, kazao je Čadež.
On je objasnio da će u energetici i rudarstvu primena srpskog jezičkog modela pored ostalog omogućiti optimizaciju peoizvodnog procesa ili predvišanje kvra uz pomoć tehničke dokumentacije.
U poljoprivredi će, kako je dodao, omogućiće stvaranje savetodavnih AI sistema za poljoprivrednike na bazi lokalnih klimatskih podataka i podataka o zemljištu i specifičnostima donmaćih sorti.
Čadež je naveo da će u finasijskom sistemu omogućiti stvaranje čet botova koji će komunicirati sa klijentima na savršenom srpskoj jeziku, dok će u zdravstvu biti moguća brža i preciznija dijagnostika, a u oblasti pravosuđa ubrzati rad tog sistema i smanjiti eventualne greške.
Predsednik PKS je istakao da će stvaranje velikog jezičkog modela za srpski jezik najviše značiti malim i srednjim preduzećima koja će uz minimalnu naknadu moći da imaju niz pogodnosti kao što je automatizovana prodaja.
Čadež je ukazao i da postojeći AI globalni jezički modeli nemaju dovoljno znanja o srpskom jeziku, pravnom okviru i osetljivim oblastima poput zdravstva i ugovornog prava.
Podsetio je da se u Srbiji uglavnom koriste prevedeni AI modeli koji su trenirani na stranim jezicima i sistemima, zbog čega ne mogu u potpunosti da odgovore na potrebe domaćih kompanija.
Ti modeli, prema njegovim rečima, nemaju znanje o domaćem pravnom sistemu niti specifično razumevanje jezika u osetljivim oblastima, kao što su ugovori ili medicina, pa greške u prevodu ili tumačenju mogu imati ozbiljne posledice.
„Bez sopstvenog jezičkog modela ne možete se 100 odsto osloniti na AI u svakodnevnom poslovanju“, kazao je predsednik PKS i dodao da Srbija ima priliku da razvije jedinstveni model koji bi, osim na domaće tržište mogao da se primenjuje i u regionu, zbog nepostojanja jezičke barijere.
Čadežovim smatra da bi intenzivan rad na modelu mogao da traje oko pola gosine, a prvi konkretni rezultati u vezi sa ovim jezičkim modelom mogu da se očeku u periodu do godinu dana.
„Namera je da se napravi otvoren model koji je dostupan svima“, rekao je Čadež.
(Beta)
Dodaj komentar