RZS: U septembru izdata 2.961 građevinska dozvola, a promet u industriji veći za 20,1 odsto
Republički zavod za statistiku saopštio je da je u septembru u Srbiji izdata 2.961 građevinska dozvola, što je na istom nivou kao u istom mesecu prošle godine. Istovremeno, objavljeni su i podaci o rastu cena reprodukcionog materijala u poljoprivredi i o prometu u industriji tokom septembra 2026. godine.
Od ukupnog broja septembarskih građevinskih dozvola, 83,9 odsto odnosilo se na zgrade, a 16,1 odsto na ostale građevine. Kada je reč o zgradama, 86 odsto dozvola izdato je za stambene, a 14 odsto za nestambene objekte. Kod ostalih građevina najzastupljeniji su bili cevovodi, komunikacioni i električni vodovi, sa učešćem od 76,9 odsto.
Prema izdatim dozvolama, prijavljena je izgradnja 3.284 stana, sa prosečnom površinom od 75,9 kvadratnih metara. U novim stambenim zgradama 12,9 odsto stanova gradiće se u objektima sa jednim stanom, a njihova prosečna površina biće 137,4 kvadratna metra. U zgradama sa tri i više stanova gradiće se 85,8 odsto stanova, uz prosečnu površinu od 65,5 kvadratnih metara.
Predviđena vrednost radova novogradnje u septembru čini 88,5 odsto ukupno planirane vrednosti. Najveća građevinska aktivnost očekuje se u Beogradskoj oblasti, gde je planirano 55,9 odsto vrednosti novogradnje, dok slede Sremska oblast sa 5,2 odsto, Južnobačka sa 4,6 odsto i Mačvanska oblast sa 4,4 odsto.
RZS je danas objavio i da su cene reprodukcionog materijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi u trećem kvartalu 2026. godine porasle za 3,2 odsto u odnosu na isti period 2025. Najveći uticaj na rast imale su grupe energenti, sa 12,4 odsto, i mineralna đubriva, sa 13,9 odsto. U odnosu na drugi kvartal ove godine, cene su u proseku više za 1,3 odsto, pri čemu su najveći rast zabeležili seme, 6,6 odsto, i energenti, 2,2 odsto.
U industriji je u septembru 2026. godine promet porastao za 20,1 odsto u odnosu na septembar 2025, a u poređenju sa prosekom prošle godine za 28,1 odsto. Rast je zabeležen i u rudarstvu, gde je promet bio veći za 30,9 odsto, kao i u prerađivačkoj industriji, sa rastom od 19,4 odsto. Na domaćem tržištu promet je porastao za 14 odsto, dok je na inostranom tržištu povećan za 26,6 odsto.




