Upravo
Servisne informacijeSva obaveštenja
Hronika

Viši sud odbacio Šapićevu tužbu protiv BIRN-a zbog vile u Trstu

Sub 12:52h Autor: Beta 2 min čitanja 772 pregleda
BIRN, Aleksandar Šapić, Viši sud u Beogradu, vila u Trstu, tužba, Agencija za sprečavanje korupcije
Foto: BETA/Milos Miskov

Viši sud u Beogradu odbacio je tužbu gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića protiv BIRN-a i njegovih novinara zbog teksta o vili u Trstu, objavio je danas taj portal. Sud je, prema navodima BIRN-a, odbio i zahtev za naknadu od šest miliona dinara zbog povrede časti i ugleda, a Šapiću naložio da plati 748.775 dinara troškova postupka.

Prvostepena presuda doneta je 29. septembra, a BIRN je dobio 19. novembra. Na odluku je dozvoljena žalba Apelacionom sudu u Beogradu u roku od osam dana od prijema presude.

BIRN navodi da je sud utvrdio da postoji značajno neslaganje između imovine koju je Šapić zaista stekao u Italiji i one koju je prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije, zbog čega su novinari imali osnov da zaključe da vila nije prijavljena na zakonom predviđeni način.

Tužba je podneta protiv glavnog i odgovornog urednika BIRN-a Milorada Ivanovića, autora Jelene Veljković i Aleksandra Đorđevića, kao i protiv Balkanske istraživačke mreže, zbog teksta objavljenog 26. januara 2023. pod naslovom "Šapićeva vila u Trstu: Gradonačelnik Beograda nije prijavio kuću vrednu 820.000 evra".

U presudi se navodi da je Šapić u januaru 2019. Agenciji prijavio dvoetažni stan od 150 kvadrata u Trstu, ali da podaci iz italijanskog katastra i kupoprodajnog ugovora iz 2018. pokazuju da zaseban stan ne postoji. Umesto toga, reč je o vili ukupne površine 399 kvadratnih metara, garaži od oko 127 kvadrata, udelu u pristupnom putu od četiri kvadratna metra i suvlasničkom udelu od 4,35 odsto u šumskom zemljištu površine oko 6.200 kvadratnih metara.

Sud je ocenio da se prijavljeni stan zapravo odnosio na tu vilu, čije su stvarne karakteristike bile bitno drugačije od onih navedenih u prijavi Agenciji. U presudi je, kako prenosi BIRN, posebno istaknuto da nije reč o manjoj razlici u kvadraturi ili netačnom nazivu nekretnine, već o suštinskoj nesaglasnosti između prijavljenih podataka i stvarne imovine.

Takođe je navedeno da su autori teksta postupali sa dužnom novinarskom pažnjom. Pre objavljivanja su pribavili podatke iz italijanskog katastra i kupoprodajni ugovor, proverili njihovu autentičnost i uporedili ih sa Šapićevim javno dostupnim prijavama imovine. Obratili su se i Agenciji za sprečavanje korupcije, tražeći informaciju da li su svi Šapićevi izveštaji objavljeni i da li je nakon poslednjeg javno dostupnog izveštaja iz jula 2022. podneo novi.

Pročitajte još iz rubrike Hronika