Maksić: Ko odlučuje o raspodeli socijalne pomoći u Pančevu?
Tamara Maksić, odbornica Zeleno-levog fronta (ZLF) u Skupštini grada Pančeva, saopštila je da je od Centra za socijalni rad „Solidarnost” dobila odgovor na zahtev za pristup informacijama od javnog značaja, kojim je tražila podatke o isplatama jednokratne i uvećane novčane pomoći za period od oktobra 2023. do oktobra 2026. godine.
Kako je navela, dobijeni podaci otvaraju pitanja o načinu raspodele novca namenjenog socijalno najugroženijim građanima, kriterijumima za dodelu pomoći i kontroli isplata.
Prema informacijama koje je dobila, o tome ko će dobiti pomoć odlučuje direktor Centra, na predlog stručnog radnika, bez komisije. Kontrolu obavlja interna komisija Centra, koja izveštaj dostavlja samoj ustanovi.
Maksić smatra da je potrebno utvrditi da li, osim same ustanove, još neko proverava da li se javni novac dodeljuje u skladu sa propisima i pod jednakim kriterijumima za sve građane. Navela je da je za tri godine kroz takav sistem isplaćeno 135,9 miliona dinara.
Procedura Centra iz decembra 2020. godine predviđa da se visina pomoći određuje prema potrebama i stanju pojedinca ili porodice, uz propisanu gornju granicu za redovnu jednokratnu pomoć. Međutim, prema njenim rečima, procedura ne sadrži detaljnu skalu ili formulu kojom bi određeni stepen materijalne ugroženosti bio precizno povezan sa iznosom pomoći.
Zbog toga, kako je ocenila, stručna procena ima veoma važnu ulogu u određivanju iznosa, dok konačnu odluku donosi direktor. Maksić navodi da građanin, na osnovu postojeće procedure, ne može nedvosmisleno da utvrdi da li ima pravo na pomoć.
Kao dodatno pitanje navela je podatak da isti korisnici jednokratnu novčanu pomoć dobijaju više puta. Tokom 2024. godine, prema podacima koje je dobila, 595 korisnika primalo je pomoć više puta. Njima je isplaćeno ukupno 15,3 miliona dinara, odnosno oko 69 odsto ukupnog iznosa jednokratne pomoći u toj godini.
Maksić je navela da postoje građani kojima je podrška potrebna duže vreme i koji žive u kontinuiranom siromaštvu, ali da je važno znati kako se procenjuju njihove potrebe, koliko dugo podrška traje i na osnovu kojih kriterijuma se odlučuje o njenom ponovnom odobravanju.
Prema njenim rečima, Centar ne vodi evidenciju odobrenih i odbijenih zahteva, već samo evidenciju podnetih zahteva. Zbog toga se iz dostavljenih podataka ne može utvrditi koliko je građana ostalo bez pomoći, koliko je zahteva odbijeno i koliki je procenat odobravanja.
Maksić je posebno ukazala na pojedinačnu isplatu jednokratne novčane pomoći od 300.000 dinara, evidentiranu u maju 2025. godine. Navela je da se neke od najvećih isplata kreću oko 81.000 dinara, zbog čega je pomenuti iznos približno 3,7 puta veći.
Kako je istakla, ne zna da li je isplata od 300.000 dinara odobrena u skladu sa propisanim ograničenjem niti ko je doneo takvo rešenje, zbog čega smatra da je potrebno podneti novi zahtev za pristup informacijama od javnog značaja.
Osvrnula se i na planirana sredstva za uvećanu novčanu pomoć i pomoć za školski pribor. Za 2026. godinu planirano je 36,2 miliona dinara, dok je prethodne godine plan iznosio 22 miliona dinara. To predstavlja povećanje od oko 65 odsto.
Maksić je navela da je 2026. izborna godina i da je do 28. oktobra isplaćeno oko 16,5 miliona dinara. U vezi sa tim postavila je tri pitanja: na osnovu kojih procena je plan sredstava toliko povećan, kolike su bile stvarne potrebe građana i da li su možda bile približno iste kao prethodne godine, kao i šta će biti sa neutrošenim sredstvima.
Maksić je ocenila dapotrebni jasniji kriterijumi, obrazložene odluke i kontrola koja bi, kako je navela, obezbedila da pomoć stigne do onih kojima je zaista potrebna.




