Iako je predsednik SAD Donald Tramp napravio nagli preokret u carinskoj politici prema svetu, ekonomisti kažu da je šteta od te politike već napravljena i mnogi upozoravaju na rizik od američke i globalne recesije, piše večeras Si-En-En (CNN).
Vrednosti berzanskih indeksa juče su naglo porasle, a danas su opet pale i još su daleko ispod nivoa na kojem su bile pre no što je Tramp na samoproklamovani „Dan oslobođenja“ 2. aprila obelodanio iznose novih, drastično uvećanih carinskih stopa za svaku zemlju na svetu. Juče ih je privremeno smanjio za većinu zemalja, ostavivši osnovnu uvećanu stopu od 10 odsto i carine od 25 odsto na čelik i aluminijum.
Prema rečima ekonomista, veliki gubici na berzama, zadržana povećanja carinskih stopa i visok nivo neizvesnosti u pogledu američke trgovinske politike sasvim su dovoljni da potope ekonomiju.
Pošto je juče u pobedničkom duhu objašnjavao da je ustuknuo sa carinama jer su ljudi postali „živčani“ i „uplašeni“, Tramp je danas priznao da se mogu očekivati neki „tranzicioni problemi“ – i ti komentari su se pojavili pošto je glavni berzanski indeks Dou Džons opet pao, dan posle istorijskog skoka.
„Veliki je dan juče bio. Uvek će biti tranzicionih poteškoća – ali u istoriji, ovo je najveći dan u istoriji, ovo sa tržištima. Tako da smo veoma, veoma srećni time kako naša zemlja ide. Pokušavamo da nateramo svet da nas pošteno tretira“, rekao je Tramp u Beloj kući.
Tramp je na 90 dana odložio primenu svojih „recipročnih carina“, zadržao je univerzalno, bazno povećanje carine na 10 odsto, uz carinu od 25 odsto na čelik i aluminijum i carinu od 25 odsto na neke proizvode iz Meksika i Kanade. Obećao je da će uvesti dodatne carine na lekove, drvnu građu, poluprovodnik i bakar. Kini je iz osvete uveo carine od 85 odsto, povećao ih juče na 104 odsto a danas ih je digao na 125 odsto.
Banka Goldman Saks je saopštila juče da bez obzira na Trampov delimični detant oko carina i dalje ostaje neizvesno da li će doći do recesije u SAD.
Banka Džej Pi Morgan sinoć je saopštila da neće menjati svoju procenu nastupanja recesije: ona i dalje smatra da postoji 60 odsto šanse da će se ona desiti i u SAD i u ostatku sveta, bez obzira na Trampovu, kako je saopšteno, „pozitivnu“ odluku da povuče svoje „drakonske“ carine za pojedinačne zemlje.
Džo Brusuelas, glavni ekonomista u konsultantskoj firmi RSM, ocenio je za CNN da je pad američke ekonomije u recesiju i dalje verovatan, „s obzirom na nivou istovremenih šokova koje je pretrpela.“
„Sve što se ovim (Trampovom poslednjom odlukom) postiže jeste da se privremeno odloži ono što će verovatno biti serija kaznenih uvoznih carina na američke trgovinske saveznike“, rekao je Brusuelas.
Indeks američkog dolara, kojim se meri snaga dolara u odnosu na šest stranih valuta, pao je danas za 1,85 odsto, i to mu je najnižu nivo od početka oktobra prošle godine. Dolar je ove godine naširoko oslabio, što je znak strahovanja investitora za zdravlje i stabilnost američke ekonomije.
Novi podaci od danas pokazuju da je inflacija u martu nago usporila. Ali do je to obično veoma dobrodošla vest za investitore, fokus Vol Strita je sada čvrsto na carinama i izgledima daljih ekonomskih kretanja.
„Podaci od četvrtka odnose se na mart, što znači da je se gleda unazad, i oni (podaci) ne govore tržištu previše o tome kako skorašnje carine, iako su mnoge od njih pauzirane, utiču na potrošačke cene“, rekao je CNN-u Skajler Vejnand, glavni rukovodilac za ulaganja u investicionoj firmi Regan Kapital.
CNN ukazuje da se Tramp nije okanuo svog alarmantnog trgovinskog rata sa Kinom, već ga je pogoršao, i na njene proizvode se ne primenjuje carina od 125 odsto, kako je juče rekao Tramp, već 145 odsto, kako je danas razjasnila Bela kuća.
Čim se to razjašnjenje pojavilo, berzanske vrednosti odmah su potonule.
Istovremeno, na snagu su stupile uzvratne carine od 84 odsto koje je vlada u Pekingu uvela za američku uvoznu robu.
Kina i dalje izražava spremnost da pregovara sa SAD ali je i danas ponovila da se neće povući ako Tramp izabere dodatnu eskalaciju trgovinskog rata, kako je to juče uradio.
Dodaj komentar