Kardel je u intervjuu za agenciju Beta rekla da se u izveštaju Komisije procenjuje da li su ispunjeni određeni kriterijumi u procesu reformi i usklađivanju regulatornog i pravnog okvira sa pravilima i propisima EU, da li su ispunjeni preduslovi za otvaranje klastera, ali da pored tog, više tehničkog dela procesa, postoji i drugi podjednako važan, a to je politička procena zemalja članica.
„Te dve stvari moraju da budu sinhronizovane da bi se zaista krenulo napred i tu ćemo videti da li postoji želja i osećaj da li je Srbija tamo gde treba da bude da bi otvorila novi klaster. Dakle, malo je prerano reći da li će postojati konsenzus zemalja članica o tome. Posle izveštaja Komisije počinje veoma intenzivna rasprava zemalja članica koja će trajati do sastanka Evropskog saveta u drugoj polovini decembra. Ne želim da prejudiciram, već ostanimo optimistični da će Srbija moći da krene napred“, kazala je Kardel.
Zemlje EU su sve vreme isticale da je potrebno postići dovoljan napredak u reformi vladavine prava i da mora doći do napretka u procesu normalizacije odnosa s Kosovom, rekla je Kardel i podsetila da je Savet EU u svojim zaključcima o proširenju krajem prošle godine naveo da će napredak u te dve oblasti određivati brzinu napretka Srbije.
„Kako će zemlje članice to sagledati teško je reći u ovom trenutku“, kazala je ambasadorka Danske, predsedavajuće Savetu EU.
Kada je u pitanju usaglašavanje Srbije sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, stepen usklađenosti je povećan na 63 odsto, što prema rečima Kardel pokazuje da Srbija ide napred ali je prerano reći da li je to dovoljno.
„Na državama članicama je da procene da li je to dovoljan napredak da kažemo da smo za sada zadovoljni time, ili želimo da postoji veća usklađenost“, dodala je Kardel.
Ona je istakla da je važno da izveštaj Evropske komisije o napretku zemalja kandidata bude činjenična procena razvoja, gde se nalazi zemlja kandidat i koje su preporuke za dalji napredak.
„Nisam sigurna da mi se sviđaju reči ‘oštriji’ ili ‘više kritički’, jer to nekako implicira da uzmete iste činjenice a zatim ih procenjujete na drugačiji način“, kazala je Kardel.
Ambasadorka Danske je rekla da razume da proces evropskih integracija Srbije traje već dugo i da „dođe trenutak kada se pitate da li je ovo večni proces ili da li će na kraju dovesti do nečega“, ali da se nada da građani Srbije zaista čuju da se proširenje vratilo na političku agendu EU.
Ona je dodala da proces integracija menja društvo i da ljudi ne gledaju uvek pozitivno na promene ali da će reforme, koje su kratkoročno gledano „bolan proces“, doneti dugoročne efekte koje su dobre za Srbiju.
U pogledu podrške građana Srbije članstvu u EU, koja je najnižu u regionu, Kardel je rekla da „svi imaju domaći zadatak“.
„Vlada ima veoma važnu ulogu da pozitivno govori o EU. Mediji imaju važnu ulogu. Ne tražim od medija da vode kampanje ili slično, nego umesto kampanje protiv EU možda da objektivnije predstavljaju šta EU radi u ovoj zemlji. I naravno mi kao države članice možemo više da učinimo u predstavljanju šta je EU“, kazala je ambasadorka.
Kardel je istakla da čvrsto veruje da postoji snažan zamah u procesu proširenja EU, koji je vođen geopolitičkom situacijom i potrebom da Evropa zajedno postane jača, dodajući da novi zamah u tom procesu možda jeste pokrenuo rat u Ukrajini, ali da je doveo do toga da postoji želja da se zamah vidi i u drugim zemljama kandidatima, kada one budu spremne da krenu napred.
„Danas živimo u svetu u kojem Evropa mora biti jača, ujedinjenija, a jedan od načina da se to postigne jeste proširenje. Taj proces u velikoj meri pokreće Ukrajina, ali ne samo Ukrajina. Rat u Ukrajini nam je pokazao koliko je važno da budemo ujedinjeni i da zemlje kandidati zaista uspeju da postanu članice, kako bismo kao Unija postali još jači“, rekla je Kardel.
Ambasadorka je istakla da je važno da Zapadni Balkan postane deo EU i da su zapravo najveći napredak u procesu evropskih integracija postigle zemlje Zapadnog Balkana, Albanija i Crna Gora, koje se, dodala je, najbrže kreću na tom putu.
Kardel je rekla su Danci ranije bili neodlučni po pitanju proširenja EU, ali da danas veoma podržavaju pridruživanje novih članica, uključujući Srbiju. Prema podacima istraživanja Eurobarometar obavljenim u septembru, 75 odsto Danaca podržava proširenje, znatno iznad proseka EU koje je 56 odsto.
„Danci prepoznaju geopolitičku neophodnost, ljudi zaista vide da je za Evropu, da bi bila jača i u boljoj poziciji u ovoj geopolitičkoj situaciji, sa ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine, bolje da budemo jaki zajedno, a to zahteva proširenje“, kazala je Kardel, dodajući da najviši danski zvaničnici često o tome govore u javnosti, kod kuće i u inostranstvu.
Ambasadorka je rekla da se uporedo sa procesom proširenja u EU razgovora o reformama u unutar Unije kako bi bila spremna za nove članice, istakavši da ta dva procesa idu ruku pod ruku i da se to upravo i dešava.
Kardel je istakla da je EU unija zajedničkih vrednosti i da je veoma važno da zemlje kandidati i nove članice dele te vrednosti, a ukazala je i na značaj Plana rasta za Zapadni Balkan koji omogućava približavanje zemalja Uniji kroz sprovođenje reformi.
Srbija će takođe morati da sprovede reforme u energetskom sektoru, a Kardel je izrazila zadovoljstvo što je formirana zajednička radna grupa između EU i Srbije koja će razmatrati kako EU može da pomogne Srbiji da postigne energetsku sigurnost i nezavisnost.
„Srbija treba da bude zadužena za svoj energetski sektor, a ne da bude zavisna od drugih. Videli smo u velikom delu Evrope da je ta zavisnost, nedostatak energetske sigurnosti i nemanje kontrole nad sopstvenim snabdevanjem energijom važno pitanje i da je postalo geopolitičko sredstvo na način koji nismo očekivali“, rekla je Kardel.
Intervju je nastao u okviru projekta koji je sufinansiran od strane Ministarstva informisanja i telekomunikacija, stavovi izneti u tekstu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
(Beta)
Dodaj komentar