U saopštenju namenjenom upoznavanju javnosti s akrtulenim stanjem u vezi s TOK, piše da se „odluke i krivični postupci koje je pokrenulo ovo tužilaštvo svakodnevno komentarišu u javnosti na nedozvoljen način u pokušaju da se izvrši neprimeren uticaj na njihov ishod“.
„Predsednik Republike Srbije i izvršna i zakonodavna vlast na sve moguće načine pokušavaju da potčine Javno tužilaštvo za organizovani kriminal, jer javni tužioci ovog tužilaštva nisu i neće podleći pritiscima i nastaviće, kao i do sada, da postupaju u skladu sa zakonima i ustavnim ovlašćenjima“, piše u tekstu u kojem se ukazuje da je „samostalno tužilaštvo, kao ustavna kategorija, poslednja linija odbrane od zloupotrebe vlasti i moći“.
Kolegijum TOK ukazuje da njegov rad „ne sme biti predmet dnevne politike“ već da su „jedino merilo u radu zakon, činjenice i dokazi“ da se „svi postupci se vode u skladu sa zakonom i zahtevaju određeno vreme za prikupljanje dokaza, veštačenja i proveru dokaza“, da „zakon ne ostavlja prostor za bilo kakvo drugačije postupanje, a nepristrasnost, objektivnost i vezanost dokazima su naši jedini kriterijumi“.
Dalje se navodi da ke „medijsko targetiranje ovog tužilaštva, a potom i opstruisanje postupanja ovog tužilaštva“ počelo „od trenutka kada je Javno tužilaštvo za organizovani kriminal započelo predistražni postupak u predmetima… ‘Nadstrešnica’ i ‘Generalštab’, a posebno kada su prikupljeni dokazi o postojanju osnovane sumnje da su određeni ministri u Vladi Republike Srbije zloupotrebili svoj položaj na štetu svih građana“.
Ubrzo nakon lišenja slobode okrivljenih u predmetu „Nadstrešnica“ početa je „opstrukcija rada na ovom predmetu, tako što su direktor Policije, kao i direktori Poreske uprave i Uprave za sprečavanje pranja novca, povukli date saglasnosti za članove Udarne grupe, odbili da daju saglasnost za imenovanje novih članova i pored naših insistiranja i urgencija nisu i odbijaju da dostave dokaze koje je Udarna grupa prikupila u dotadašnjem radu, kao i da preduzmu sve zahtevane radnje i mere iz svoje nadležnosti“, kaže Kolegijum TOK i ukazuje da su taj „model i način opstrukcije… preneti i na druge predmete koje je Tužilaštvo pokrenulo“.
I ranije je bilo pokušaja predstavnika izvršne vlasti da direktno utiču na postupanje Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i Kolegijum TOK navodi predmete „Jovanjica“, „Šarić“, „Ćuruvija“ i „Dijana Hrkalović“ i objađnjava da se to činilo „javnim komentarisanjem kojim se relativizuje ozbiljnost počinjenih krivičnih dela i krivične odgovornosti počinilaca i stvara lažna slika da javni tužioci zloupotrebljavaju svoja zakonska ovlašćenja“.
Tim „neovlašćenim i neutemeljenim izjavama se ciljano utiče na percepciju javnosti i istovremeno ugrožava bezbednost javnih tužilaca“, a „neutemeljene izjave predsednika Republike Srbije i predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti… okrivljeni i njihovi branioci koriste kao argumentaciju za podnošenje zahteva za izuzeće postupajućih tužilaca“.
Potom Kolegijum piše da se „uopstrukcijama i namerama da se onemogući rad Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, ide i korak dalje“ i da „otvoren pokušaj političkog uticaja na rad javnog tužilaštva i ozbiljan udar na ustavni i pravni poredak“ predstavljaju najave predsednika Odbora Skupštine Srbije za pravosuđe Uglješe Mrdića koje je podržao i ministar pravde Nenad Vujić, o izmeni seta pravosudnih zakona kojima bi došlo do ukidanja Javnog tužilaštva za organizovani kriminal kao tužilaštva posebne nadležnosti.
Kolegijum Javnog tužilaštva za organizovani kriminal „ukazuje javnosti da su ovakve i slične izjave usmerene na diskreditaciju ovog tužilaštva i pripremu terena za njegovu potpunu kontrolu integracijom u Više javno tužilaštvo u Beogradu“ čime će se „znatno otežati, pa i ugroziti dalje postupanje u svim pokrenutim postupcima visoke korupcije i organizovanog kriminala“.
Kolegijum TOK navodi da je, suprotno inicijativi koja bi dovela do ukidanja Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, Evropska komisija u poslednjem Izveštaju o napretku „doslovno navodi preporuku da je potrebno da Srbija ‘ojača ovlašćenja Javnog tužilaštva za organizovani kriminal kako bi povećala njegovu delotvornost’ „.
TOk, piše u saopšptenju njegovog Kolegijuma, „nije i neće biti servis političkih interesa, niti je vodilo, niti vodi, niti će voditi postupke prema očekivanjima predsednika Republike Srbije, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti ili drugih političkih aktera i niti je i nikada neće biti podložno paušalnim i neutemeljenim ocenama o uspešnosti rada“.
„Sav naš rad usmeren je na to da se očuva zakonski okvir koji obezbeđuje stabilno, profesionalno i nepristrasno postupanje u predmetima organizovanog kriminala i visoke korupcije, što je u interesu ne samo pravde i pravičnosti već imperativ svakog društva i svih građana“, ukazuje Kolegijum TOK.
„Pozivamo sve aktere političkog života u Republici Srbiji da se uzdrže od neprimerenog komentarisanja rada ovog tužilaštva odnosno da se pridržavaju svojih ustavom i zakonom propisanih ovlašćenja“, jer je „očuvanje samostalnosti Javnog tužilaštva za organizovani kriminal je crvena linija koja ne sme biti pređena“, piše na kraju saopštenja.
(Beta)
Dodaj komentar