Piletina u Srbiji ne sadrži hormone i ne sadrži antibiotike, a edukacija, dostupnost informacija i odgovoran javni razgovor neophodni su kako bi potrošači imali sigurnost u izboru hrane, zaključak je panel diskusije o poreklu, kvalitetu i bezbednosti pilećeg mesa koju je danas organizovala kompanija Perutnina Ptuj Topiko.
Kako je istaknuto na skupu, kvalitet i bezbednost pilećeg mesa zavise od primene jasno definisanih i više puta kontrolisanih procesa, koji obuhvataju sve faze, od farme i načina ishrane životinja, preko tehnološke prerade, do skladištenja i trgovine.
Savremena proizvodnja podrazumeva stroge protokole i standarde, ali i stalni nadzor stručnih timova, čime se obezbeđuje da pileće meso bude nutritivno vredna, lako svarljiva i pouzdana namirnica, ukazano je na panelu.
Učesnici panela posebno su naglasili da neproverene informacije i mitovi o načinu uzgoja mesa često doprinose stvaranju nepotrebnog straha i nepoverenja.
Zato je, kako je poručeno, važno govoriti na osnovu činjenica i podataka iz prakse, a ne pretpostavki.
Predstavnik Instituta za higijenu i tehnologiju mesa Branko Velebit kazao je da je poverenje dobro, ali da je kontrola još bolja.
„Ozbiljni proizvođači kontinuirano ulažu u programe samokontrole i nezavisne provere, uz državni nadzor, kako bi sprečili prisustvo nedozvoljenih supstanci i mikroorganizama. U pogledu tragova veterinarskih lekova i pesticida nemamo veće probleme, a prioritet suzbijanja mikrobioloških hazarda su salmonela i kampilobakter u celom lancu, od načina gajenja do izlaska proizvoda na tržište. Srpski zakonski okvir, u pogledu tolerancije na antibiotike strožiji je od evropskog što potrošačima garantuje viši nivo zaštite“ izjavio je Velebit.
On je podsetio da je 2010. godine Srbija je harmonizovala svoje propise u vezi sa kontrolom hrene životinjskog porekla sa EU.
Naveo je da je Institut za higijenu i tehnologiju mesa, kao istraživačko-razvojna organizacija koja pripada Minisatrstvu nauke, obvlašćen za ispitivanje prisustva ostataka veterinarskih lekova, pesticida, mikotoksina, teških metala u mesu.
„Taj plan koji se sprovodi u Srbiji je pod eksternim nadzorom Evropske komisije i omogućava srpskim proizvođačima mesa da mogu da izvoze na tržište EU“, kazao je on.
Objasnio je da plan podrazumeva da se godišnje uzme nekoliko hiljada uzoraka koji se ispituju na prisustvo i mikrobiološkihi i hemijskih hazarda, a podaci se šalju Upravi za veterinu koja vrši procenu rizika.
Velebit smatra da nema razloga za negativnu percepciju u vezi sa piletinom, koja se često može zapaziti u Srbiji, koja se načešće svodi na to da je „piletina kljukana hormonima i antibioticima“.
„To su neistine. Piletina u Srbiji ne sadrži hormone i ne sadrži antibiotike, ne samo zato što je to zakonski zabranjeno. Industriji se ne ispolati da koristi te supstance, jer se zna da su one kancerogene i negativno utiču ne endokrini sistem ljudi i imaju određeni mutageni potencijal“, rekao je Velebit i dodao da se živinarskoj industriji više isplati da kupuje genetskom selekcijom izabranu pilad, nego da rizikuje svoj brend.
Dodao je da doprinos bezbednosti hrane, pa i živinskog mesa, daju i veliki maloprodajni lanci u Srbiji koji čitav sistem drže na visokom nivou, jer su njihovi planovi samokontrole mnogo obimnji i zahtevniji od propisane zakonske regulative.
Rukovodilac kontrole kvaliteta u Perutnini Ptuj Višnja Avdalović istakla je da odgovornost kompanije počinje već na farmi i proteže se kroz svaki korak u proizvodnom procesu.
„Kontrola kvaliteta nije samo poslednja karika, već kontinuiran sistem koji garantuje da će do potrošača stići siguran i kvalitetan proizvod. Svaki komad pilećeg mesa nosi pečat tog zalaganja“, izjavila je Avdalović.
Navela je da Perutnina Ptuj Topiko posluje u vertikalnom integrisanom poslovnom procesu.
„Ovakav vid polsovanja možemo da primenimo, jer u sopstvenom valsništvu posedujemo farme za proizvodnju priplodnih jaja, moderne inkubatorske stanice, farme za uzgoj pilića, fabriku za proizvodnju hrane za životinje i najsavremenije tehnologije za proizvodnju i pakovanje mesa i proizvoda od mesa“, kazala je ona.
Istakla je da u svakoj od ovih faza postoji najstrožiju vid kontrole koji omogućava da garanciju da će do potrošača stići najkvalitetniji i najbezbedniji proizvod.
„Celokupna proizvodnja se odigrava u zatvorenom lancu i zaokružena je na teritoriji Srbije. To podrazumeva da sirovine dobijamo sa sopstvenih farmi i da u pogonu mesne industrije proizvodimo proizvode isključivo domaćeg porekla“, ukazala je Adrović podsetivši da je Perutnina Ptuj kupila kompaniju Topiko 2008. godine, a godinu nakon toga je inplementiran HAPPC sistem i od tada se i celokupna proizvodnja odvija na teritoriji Srbije.
Navela je da je proizvodni pogon mesne industrije Perutnina Ptuj Topiko lociran u Bačkoj Topoli, a u okolini tog mesta poseduje najmodernije farme od koje je svaka kapaciteta 330.000 brojlera po turnusu.
Specijalista javnog zdravlja i strukovni nutricionista dijetetičar Ana Todorović navela je da se u Srbiji oko 80 odsto stanovništva konzumira piletunu.
Prema njenim rečima, razlog je pored prihvatljive cene i zravstveni benefit, jer se proteini iz te vrste mesa lako apsobrbuju.
Podsetila je da je pileće meso bezbedno za trudnice, rekovalescente, sportiste.
„Piletine ima značajne količine vitamina B, cnka i selena. Ukoliko se koristi adekvatno pripremljena može imati samo benefit po organizam“, rekla je Todorović.
Iz Perutnine Ptuj su najavili da će u budućnosti biti još sličnih panela sa ciljem da se doprinese većem razumevanju procesa proizvodnje i jačanju poverenja u kvalitet namirnica koje se svakodnevno kupuju.
(Beta)
Dodaj komentar