Cilj Mreže je poboljšanje spremnosti, smanjenje nedostataka u zaštiti i unapređenje regionalnih rešenja za podelu rizika.
Na juče održanom sastanku, koji je organizovao Savet za regionalnu saradnju u partnerstvu sa Udruženjem osiguravajućih društva Grčke (HAIC), okupili su se predstavnici učesnica Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP), međunarodnih organizacija kao i stručnjaci za rizike od elementarnih nepogoda koji su razgovarali o sve većoj izloženosti regiona klimatskim opasnostima i mogućim dostupnim i pristupačnim rešenjima za osiguranje od rizika od elementarnih nepogoda.
Jugoistočna Evropa je danas jedan od evropskih regiona koji je najizloženiji ekstremnim klimatskim uslovima. Jedanaest od trinaest najvećih šumskih požara u Evropi 2024. godine dogodilo se u ovom regionu, a samo 12-13 odsto domaćinstava poseduje neku vrstu osiguranja od elementarnih nepogoda, piše RCC.
Ova kombinacija visokog rizika i niskog stepena zaštite produbljuje ranjivost, vrši veliki pritisak na budžete vlada i povećava oslanjanje na spoljnu pomoć, što ističe urgentnost razvoja održivih mehanizama za deljenje rizika na regionalnom nivou.
Skupom su zajednički predsedavali zamenik generalnog sekretara Saveta za regionalnu saradnju Arslan Umut Ergezer, zamenik ministra spoljnih poslova Grčke Hari Teoharis (Harry Theoharis) i generalna direktorka Udruženja osiguravajućih društva Grčke (HAIC) Elina Papaspiropulu (Papaspyropoulou).
U svom uvodnom obraćanju, zamenik generalnog sekretara Saveta za regionalnu saradnju Arslan Umut Ergezer naglasio je važnost koordiniranih regionalnih aktivnosti.
„Jugoistočna Evropa je sve više izložena klimatskim šokovima a naši nedostaci u zaštiti su među najvećim u Evropi. Samo je oko jednog od deset domaćinstava na Zapadnom Balkanu pokriveno osiguranjem od elementarnih nepogoda. Ova Mreža, uspostavljena u okviru strategije Jugoistočna Evropa 2030, daje nam šansu da fragmentirane napore pretvorimo u zajednička, strukturirana rešenja, da objedinimo znanja, smanjimo rizik i radimo ka mehanizmima kojim će pokrivenost osiguranjem od nepogoda biti priuštiva našim građanima i održivija za naše ekonomije“, rekao je on.
Umut Ergezer je dodao da se današnje diskusije ne vode samo o tehničkim modelima već i o otpornosti, solidarnosti i kolektivnoj sposobnosti regiona da u vreme krize zaštiti građane, poslovne subjekte i kritičku infrastrukturu.
Tokom sastanka, viši politički savetnik u Savetu za regionalnu saradnju Šenasi Iseni (Shenasi Iseni) imao je izlaganje u okviru kojeg je predstavio mandat, ciljeve i Program rada Mreže te objasnio njenu ulogu kao podstrukture Odbora za praćenje sprovođenja strategije Jugoistočna Evropa 030.
Gostujuće organizacije, među kojima su bili Evropsko nadzorno telo za osiguranje i strukovno penzijsko osiguranje (EIOPA), Svetska banka, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), neprofitno društvo sa ograničenom odgovornošću Škola za finansije i menadžment iz Frankfurta, Inicijativa za spremnost i prevenciju katastrofa u Jugoistočnoj Evropi (DPPI SEE) i francusko društvo za reosiguranje Caisse Centrale de Reassurance (CCR), predstavile su globalne i evropske trendove u osiguranju i reosiguranju od rizika od elementarnih nepogoda, pouke iz postojećih regionalnih aranžmana upravljanja rizicima i preporuke za jačanje finansijske spremnosti širom regiona.
Učesnici su razmatrali i mogućnosti saradnje u stvaranju i razmeni podataka, te razgovarali o metodologijama izračunavanja troškova nakon elementarnih nepogoda, izgradnji kapaciteta i potencijalnim javno-privatnim partnerstvima koja bi mogla pomoći u smanjivanju fiskalnog tereta elementarnih nepogoda.
UNDP je predstavio glavne nalaze proistekle iz pregleda dokumentacije i izložio inicijalne opcije za procenu regionalnih rešenja za osiguranje od elementarnih nepogoda.
Učesnice Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi razmenile su mišljenja o pravnim i regulatornim okvirima i razgovarale o mogućem sprovođenju regionalne studije izvodljivosti u okviru koje bi se izvršila procena opcija za zajedničko osiguranje od rizika od elementarnih nepogoda prilagođeno potrebama Jugoistočne Evrope.
Učesnici će nastaviti da razrađuju Program rada Mreže do drugog sastanka koji će se održati 2026. godine, uključujući definisanje konkretnih koraka ka unapređenju regionalnih rešenja za delenje rizika u okviru strategije Jugoistočna Evropa 2030.
(Beta)
Dodaj komentar