Upravo
Servisne informacijeSva obaveštenja
Srbija

Branko Stamenković za Danas: Vrhovno javno tužilaštvo razmatra Vučićeva pomilovanja

20:44h Autor: Danas 4 min čitanja 177 pregleda
Branko Stamenković, Vučićeva pomilovanja, Vrhovno javno tužilaštvo, BIA, Više javno tužilaštvo, Danas, Aleksandar Roknić, intervju
foto (BETAPHOTO/Press-centar UNS)

Vrhovno javno tužilaštvo razmatra odluke o pomilovanju koje je doneo bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a javnost će o stavu tog organa biti obaveštena kada postupak bude okončan, rekao je Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva i član komisije za proveru zakonitosti rada tužilaštava u Srbiji.

Stamenković je u intervjuu za Danas naveo da su u Vrhovnom javnom tužilaštvu već razmatrali krivičnu prijavu protiv Vučića iz vremena dok je bio predsednik države, kao i inicijative koje se odnose na ocenu zakonitosti samih pomilovanja. Prema njegovim rečima, pojedini predstavnici akademske zajednice i neke sudije u penziji smatraju da postoje pravni osnovi za ulaganje pravnog sredstva protiv tih odluka, a cilj tog postupka trebalo bi da bude ispitivanje njihove sprovodivosti, opravdanosti i pravne održivosti.

Govoreći o radu komisije, Stamenković je rekao da su u izveštaju navedene sve uočene nezakonitosti kao osnov sumnje da su mogla biti izvršena krivična dela, prekršaji ili disciplinski prekršaji. Najčešće se, kako je naveo, radi o mogućoj zloupotrebi službenog položaja, dok je u jednom predmetu uočen i osnov sumnje na kršenje zakona od strane sudije i javnog tužioca. Komisija je, dodao je, prepoznala elemente i sumnju da su ta dela i prekršaji izvršeni, dok će konačnu ocenu, zavisno od postupka, davati Tužilaštvo za organizovani kriminal, disciplinski tužilac, disciplinska komisija i sud.

Stamenković je rekao i da komisija nije imala potrebu da u tom trenutku razgovara sa svim tužiocima koji su postupali u spornim predmetima, jer je, prema njegovoj oceni, činjenično stanje bilo dovoljno jasno. Do sada su, kako je naveo, pregledana 34 predmeta iz Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i dva iz Prvog osnovnog javnog tužilaštva, a neki predmeti su vraćeni pošto je ocenjeno da su radnje u njima preduzete u skladu sa zakonom i pravilima struke.

Osvrćući se na navode o mogućem prisluškivanju redakcije Radara, kao i novinara i glavne urednice tog nedeljnika, Stamenković je rekao da bi provera postupanja BIA trebalo da bude jednostavna jer za svaku meru mora da postoji trag - otvoren predmet, inicijativa ovlašćenog organa, sudska odluka, kao i rezultati sprovedenih mera i dalje radnje. Ako dokumentacija ne postoji, uništena je ili izmenjena, to bi, prema njegovim rečima, predstavljalo teško krivično delo. Dodao je da Tužilaštvo može da sprovede kontrolu na osnovu krivične prijave i da bi nadležnost u tom slučaju mogla da bude podeljena između Tužilaštva za organizovani kriminal i Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.

Stamenković je rekao i da mu nije poznata komunikacija između Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i Vrhovnog javnog tužilaštva u delu u kojem je on radio, ali da je u više predmeta uočio da VJT nije odgovaralo na dopise niti dostavljalo kopije zamolnica potrebne za uvid u postupke međunarodne pravne pomoći. Kako je naveo, deo tužilaca u Višem javnom tužilaštvu odgovara na zahteve, ali da se komunikacija sa rukovodstvom tog tužilaštva, posebno sa glavnim tužiocem Nenadom Stefanovićem, praktično ne odvija.

Komentarišući navode da je Služba unutrašnje kontrole MUP Srbije zakasnila da obavesti Prvo osnovno tužilaštvo o snimcima iz garaže na kojima su, prema navodima, maltretirani studenti i građani, Stamenković je ocenio da bi to, ako se pokaže tačnim, bilo skandal i krivično delo. Na pitanje ko bi to trebalo da istraži, rekao je da nema odgovor, uz napomenu da tužilaštvo i dalje zavisi od istih policijskih struktura koje su i ranije bile u sistemu.

Govoreći o saradnji policije i tužilaštva, Stamenković je ocenio da je u poslednjih nekoliko godina došlo do postepenog pogoršanja, a da se u poslednje dve godine i nekoliko nedelja posebno vidi pad kvaliteta i kvantiteta saradnje. Prema njegovim rečima, kada postoji i politički interes, policija sve češće odugovlači, izbegava da sprovede radnje do kraja ili otvoreno odbija saradnju, a pojedini policijski službenici su, kako je naveo, kao objašnjenje navodili da nisu dobili odobrenje ili da jednostavno ne žele da postupaju.

Pročitajte još iz rubrike Srbija