Jedanaest članica Evropske unije zatražilo je promenu načina odlučivanja u oblasti zajedničke spoljne i bezbednosne politike, uz predlog da se češće koristi kvalifikovana većina umesto jednoglasnosti, prenosi Beta.
Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Nemačka, Luksemburg, Holandija, Rumunija, Španija i Švedska navele su u pismu visokoj predstavnici EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Kaji Kalas da konsenzus treba da podstiče zajedničko delovanje, a ne da ga blokira.
Zemlje predlažu češću primenu konstruktivnog uzdržavanja umesto veta, izbegavanje povezivanja spoljno-političkih odluka sa nepovezanim pitanjima i razmatranje mogućnosti primene kvalifikovane većine kroz takozvanu "pasarela klauzulu" iz člana 31 Ugovora o EU.
Prema važećim pravilima, odluke u ovoj oblasti uglavnom zahtevaju jednoglasnost, pa jedna članica može da blokira odluku ostalih. Kao primer se navodi Mađarska, koja je više puta koristila veto za blokiranje ili odlaganje odluka EU, uključujući paket finansijske pomoći Ukrajini vredan 90 milijardi evra.
Zagovornici reforme smatraju da bi kvalifikovana većina omogućila EU brže i efikasnije reagovanje, dok protivnici upozoravaju da bi ukidanje prava veta oslabilo zaštitu interesa manjih država članica.
Promena bi zahtevala saglasnost svih članica EU, što predstavlja ključnu prepreku reformi.
Francuska i Nemačka istovremeno zagovaraju jačanje uloge Kaje Kalas i njeno neposrednije povezivanje sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Dodaj komentar