Upravo
VESTI

Ilić: Pomilovanja Aleksandra Vučića nisu u skladu s Ustavom, tužilaštvo da proveri odgovornost

20:57h Autor: N1 2 min čitanja 236 pregleda
dijana hrkalovic, Vladica Ilić, Aleksandar Vučić, pomilovanje, Ustav, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal, Nenad Vujić
N1 skrinšot

Pravnik Vladica Ilić ocenio je za N1 da su pomilovanja koja je Aleksandar Vučić davao suprotna Ustavu i da bi Javno tužilaštvo za organizovani kriminal trebalo da ispita da li je bivši predsednik Srbije time zloupotrebio službeni položaj. Prema njegovim rečima, pravo na pomilovanje ne može da se koristi za obračun sa pravosuđem niti za oslobađanje krivičnog gonjenja aktivista stranke na čijem je čelu bio.

Ilić je na mreži Iks ranije napisao da pomilovanje nije pravno neograničeno ovlašćenje predsednika. Objasnio je da šef države, iako ima mogućnost da nekome ublaži kaznu ili ga oslobodi krivičnog gonjenja, to ne može da čini iz proizvoljnih razloga, niti radi pokazivanja nadmoći nad sudovima i tužilaštvom.

On je podsetio da je Vučić tokom prošle godine više puta govorio da će davati pomilovanja, između ostalog i zbog BDP-a, a kasnije i kako bi, po sopstvenim rečima, ispravljao nepravdu koju nanose sudovi i tužilaštvo. Ilić smatra da su takvi motivi suprotni Ustavu i da su zato morali da budu predmet reakcije tužilaštva.

Prema njegovom tumačenju, predsednik po Ustavu nije nadležan da bude instanca iznad sudske vlasti i da kontroliše ili onemogućava rad pravosuđa. Pomilovanje je, kako je naveo, institut namenjen izuzetnim slučajevima, kao što su teška bolest, posebne okolnosti pod kojima je delo učinjeno ili lične prilike osuđenog, a ne za zaštitu partijskih aktivista.

Ilić je naveo i da je Vučić u više navrata dao preko 50 pomilovanja, uglavnom za krivična dela sa elementima nasilja, uz ocenu da su takva pomilovanja zabranjena i po međunarodnom pravu ljudskih prava. Smatra i da bi krivičnopravnu odgovornost, pored Vučića, mogao da snosi i ministar pravde u tehničkom mandatu Nenad Vujić kao saizvršilac.

Za one koji su pomilovanjima oštećeni, Ilić kaže da je naredni korak obraćanje Ustavnom sudu, koji može da ukine pojedinačni akt ako je suprotan Ustavu ili krši ljudska i manjinska prava.

Pročitajte još iz rubrike VESTI