Lavrov: Evropa je više puta imala priliku da posreduje u ukrajinskom pitanju
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ocenio je da je Evropa u više navrata imala priliku da posreduje u vezi sa Ukrajinom, ali da su ti pokušaji završili neuspehom. U intervjuu za TASS naveo je da su evropske zemlje mogle da imaju pozitivnu ulogu još od februara 2014. godine, kada su Francuska, Nemačka i Poljska bile garanti sporazuma između tadašnjeg ukrajinskog predsednika Viktora Janukoviča i opozicije.
Lavrov je podsetio da je među tadašnjim garantima bio i poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski, koga je nedavno sreo u Abu Dabiju na međunarodnom forumu o miru i bezbednosti. Prema njegovim rečima, već narednog jutra nakon tog dogovora dogodio se državni udar u Ukrajini, a Janukovič je potom bio progonjen.
Kao sledeći primer naveo je Minske sporazume iz 2015. godine, za koje su garancije na najvišem nivou dali Nemačka i Francuska, uz odobrenje Saveta bezbednosti UN. Lavrov je rekao da su Angela Merkel, Fransoa Oland i Petro Porošenko kasnije izjavili da nisu imali nameru da ih sprovode, već da su želeli da dobiju vreme za naoružavanje Ukrajine.
Treći slučaj, prema Lavrovu, bio je sastanak iz 2019. godine, kada je Emanuel Makron okupio Volodimira Zelenskog, Angelu Merkel i Vladimira Putina, a Normandijska četvorka usvojila dokument o potrebi primene Minskih sporazuma, uključujući i poseban status Donbasa u ustavu Ukrajine. On je podsetio i da je u aprilu 2022. godine bivši britanski premijer Boris Džonson, kako je rekao, u ime Velike Britanije zabranio potpisivanje već parafiranog dokumenta koji su predložili sami Ukrajinci.
Lavrov je na kraju poručio da su i sporazumi iz Enkoridža, kako je naveo, takođe bili pregaženi od strane Evropljana. Dodao je da evropske zemlje sada žele direktno učešće u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, nakon što su raniji razgovori između Moskve i Kijeva vođeni uz posredovanje SAD.




