Upravo
Servisne informacijeSva obaveštenja
Srbija

NBS: Inflacija 2026. godine na 3,2 odsto, a 2027. na 4,9 odsto

11:59h Autor: Tanjug 3 min čitanja 10 pregleda
NBS, inflacija, referentna kamatna stopa, novembarski izveštaj, BDP, devizne rezerve
Foto: Narodna banka Srbije

Narodna banka Srbije procenjuje da će prosečna inflacija u Srbiji u 2026. godini iznositi 3,2 odsto, dok bi u 2027. trebalo da dostigne 4,9 odsto, uz očekivanje da će vrhunac biti u trećem tromesečju, objavljeno je u novembarskom Izveštaju o inflaciji.

Centralna banka navodi da je novembarska projekcija za narednu godinu viša nego u avgustu i da se inflacija tokom većeg dela 2027. godine očekuje iznad gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja. Povratak u granice cilja trebalo bi da usledi krajem te godine, a zatim i postepeno približavanje centralnoj vrednosti od tri odsto.

NBS je saopštila i da je zbog novih procena i promenjenih rizika na novembarskoj sednici povećala referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na 6,0 odsto. Kao razloge navodi produženi energetski šok, rast svetskih cena energenata i primarnih proizvoda, višu uvoznu inflaciju i brži rast realnih zarada od ranije očekivanog.

U izveštaju se navodi i da su uslovi u međunarodnom okruženju i dalje nepovoljni zbog geopolitičkih tenzija i sukoba na Bliskom istoku. Uz to, cene energenata i drugih primarnih proizvoda su porasle više nego što se očekivalo, što je uticalo i na inflaciona očekivanja u zoni evra i na reviziju projekcija vodećih centralnih banaka.

Prema novoj proceni, bruto domaći proizvod Srbije će ove godine porasti 3,5 odsto, što je više nego što je NBS očekivala u avgustu, dok je projekcija rasta za 2027. korigovana naniže, na 4,0 odsto. U trećem tromesečju realni rast BDP-a ubrzao je na 4,0 odsto međugodišnje, a najviše su doprineli uslužni sektor, građevinarstvo i poljoprivreda.

Inflacija je tokom jula i avgusta bila ispod centralne vrednosti cilja, a u septembru je porasla na 4,1 odsto, pre svega zbog niske baze kod prehrambenih proizvoda i proizvoda kućne hemije, kao i zbog skupljih naftnih derivata. U oktobru je dostigla 4,4 odsto, dok su cene hrane i bezalkoholnih pića prvi put posle više od godinu dana međugodišnje porasle, i to u proseku za 1,2 odsto.

NBS procenjuje da će domaća tražnja, rast realnih zarada i šokovi na tržištu energenata i dalje biti ključni faktori za kretanje inflacije, ali i da će se u narednom periodu očekivati postepeni pad svetskih cena energenata i sirovina. U skladu s tim, kraj povratka inflacije u ciljane okvire očekuje se krajem 2027. godine.

U delu koji se odnosi na spoljni sektor, centralna banka navodi da je u prvih devet meseci ove godine izvoz robe i usluga porastao 8,7 odsto, a uvoz 6,7 odsto, uz rekordnu pokrivenost uvoza izvozom od 94 odsto. Ukupan deficit tekućeg računa iznosio je 3,6 odsto BDP-a, a za celu 2026. godinu očekuje se oko 4,2 odsto BDP-a.

Narodna banka Srbije navodi i da je na domaćem deviznom tržištu od druge polovine septembra prisutan pritisak na slabljenje dinara, prvenstveno zbog veće tražnje za devizama uvoznika energenata. U oktobru je neto prodala 865 miliona evra, a od početka godine 1,34 milijarde evra. Devizne rezerve su na kraju oktobra iznosile 29,2 milijarde evra, što pokriva 6,5 meseci uvoza robe i usluga.

Kreditna aktivnost banaka, uprkos višim kamatnim stopama, ostala je snažna: ukupni krediti su u septembru porasli 15,1 odsto međugodišnje, krediti privredi 10,1 odsto, a stanovništvu 18,6 odsto. Učešće problematičnih kredita ostalo je ispod dva odsto, dok NBS poručuje da će nastaviti da prati kretanja na domaćem i međunarodnom tržištu i odluke o monetarnoj politici donositi od sastanka do sastanka.

Pročitajte još iz rubrike Srbija