Upravo
Region

Spajić traži da se ispita mogući strani uticaj preko medija i poslovnih veza

15:43h Autor: Beta 4 min čitanja 150 pregleda
Milojko Spajić, PES, Crna Gora, strani uticaj, M-tel, Alta grupa
Foto: BETA

Premijer Crne Gore Milojko Spajić poručio je da najnovija dešavanja u zemlji i regionu potvrđuju ozbiljnost informacija koje, kako kaže, imaju domaće i partnerske bezbednosne službe o mogućem hibridnom delovanju. Njegova izjava usledila je nakon što je Pokret Evropa sad zatražio da parlament ispita veze televizija sa nacionalnom frekvencijom sa M-telom, Alta bankom i Alta Pay grupom.

Spajić je na mreži Iks napisao da aktuelni procesi potvrđuju kvalitet informacija na koje je upozoravao još krajem avgusta i ocenio da nadležne institucije treba da utvrde „ko je zaista branio državne interese, a ko je oslanjajući se na neformalne centre moći iz drugih država i koristeći nedozvoljene mehanizme, pokušavao da ugrozi stabilnost Crne Gore i zaustavi njen put ka Evropskoj uniji“.

Klub poslanika PES-a zatražio je kontrolno saslušanje pred skupštinskim Odborom za bezbednost i odbranu zbog mogućeg hibridnog stranog uticaja na medijski i politički prostor u Crnoj Gori. U inicijativi se traži provera finansijskih, vlasničkih i poslovnih odnosa televizijskih emitera sa nacionalnom pokrivenošću sa kompanijama M-tel, Alta banka, Alta Pay Group i drugim povezanim subjektima, kao i eventualnih veza koje bi mogle da ukažu na organizovano ostvarivanje političkog uticaja iz inostranstva.

PES navodi da je cilj da se utvrdi da li su finansijski, telekomunikacioni i medijski kanali korišćeni za uticaj na javno mnjenje, uređivačku politiku i demokratske procese, kao i da li postoje bezbednosni rizici za Crnu Goru. U inicijativi nije navedeno da takav uticaj već postoji, već se traži da to ispitaju nadležne institucije.

Spajić je 27. avgusta rekao i da Vlada raspolaže ozbiljnim operativnim informacijama da bi zatvaranje novih pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom moglo biti praćeno koordinisanim hibridnim delovanjem u koje su uključeni zvaničnici najmanje dve države regiona. Tada nije naveo o kojim državama je reč, ali je rekao da očekuje podršku pojedinih političkih aktera i dela medijske scene u Crnoj Gori.

U fokusu je i poslovanje kompanija povezanih sa Davorom Macurom, vlasnikom Alta grupe. M-tel u Crnoj Gori posluje od 2007. godine i jedan je od najvećih telekomunikacionih operatora u zemlji, sa uslugama mobilne i fiksne telefonije, interneta i televizije. Alta banka i Alta Pay Group deo su poslovnog sistema srpskog biznismena, a Macura je bio i predsednik Upravnog odbora banke.

Narodna banka Srbije 30. oktobra oduzela je dozvolu za rad Alta banci u Beogradu, navodeći da se finansijsko stanje banke znatno pogoršalo i da postoji mogućnost daljeg pogoršanja likvidnosti, čime su ugroženi interesi deponenata. Upravljanje bankom preneto je na Agenciju za osiguranje depozita, a centralna banka Srbije saopštila je i da su pokrenuti odgovarajući postupci protiv banke, njenih akcionara, organa upravljanja i drugih odgovornih osoba.

Centralna banka Crne Gore potom je saopštila da Alta banka nema dozvolu za bankarsko poslovanje u Crnoj Gori i da odluka regulatora Srbije ne ugrožava stabilnost crnogorskog finansijskog sistema. U Crnoj Gori, međutim, posluje Alta Pay Group Podgorica, koja od januara 2024. ima dozvolu CBCG za pružanje platnih usluga i transfer novca. CBCG je naglasila da ta kompanija nije banka i da ne prima depozite građana.

CBCG je juče saopštila i da je, još pre poslednjih događaja u Srbiji, pokrenula provere da li Alta Pay Group Podgorica i dalje ispunjava zakonske uslove za pružanje platnih usluga. Taj postupak je i dalje u toku, dok su Macuri 14. oktobra zabranili ulazak u Crnu Goru pošto je sleteo na podgorički aerodrom. Prema pisanju podgoričkih Vijesti, zabrana je doneta iz razloga nacionalne, odnosno unutrašnje bezbednosti, a kasnije je objavljeno da rešenje Uprave policije potiče od 18. jula i da traje dve godine.

Macurini pravni zastupnici tvrde da nije obrazloženo kojim bi konkretnim postupcima ugrožavao bezbednost države i traže ukidanje zabrane, uz upozorenje da je moguć i međunarodni arbitražni postupak. Crnogorski mediji su nedavno objavili i da je pokušao da indirektno uđe u suvlasničke odnose nekih luksuznih objekata na primorju, ali da mu je to onemogućeno.

Pročitajte još iz rubrike Region