Trkom za Veliku nagradu Australije u Melburnu u nedelju počinje nova, 77. sezona šampionata Formule 1, koja donosi velike tehničke promene i potpuni prelazak na obnovljiva goriva.
Bolidi će prema novim propisima biti manji, okretniji i ekološki prihvatljiviji. Biće lakši za 30 kilograma, uži za 10 centimetara i imaće motore sa gotovo ravnomernom raspodelom snage između električnog i motora sa unutrašnjim sagorevanjem.
Uvedena su i nova aerodinamička pravila, kao i promene kod pogonskih jedinica.
Motori ostaju 1,6 litarski V6 turbo hibridi, ali bez MGU-H sistema, koji je prikupljao energiju iz izduvnih gasova i turbine, dok je udeo snage koji dolazi iz hibridnog dela motora udvostručen na blizu 50 odsto.
To je dovelo do promena u aerodinamici, napuštanje takozvanog „efekta tla“ iz 2022. godine, kao i uvođenje pokretnih prednjih i zadnjih krila kako bi se povećala maksimalna brzina na pravcima i omogućilo veće prikupljanje energije pri kočenju.
Nakon 15 godina korišćenja ukida se DRS sistem za preticanje, jer je otvaranje zadnjeg krila sada namenjeno drugim funkcijama. Umesto toga vozači će koristiti posebno dugme koje omogućava dodatnu električnu snagu (320 kilometara na sat) tokom ograničenog vremenskom perioda.
Tokom februara vozači su u dva navrata imali prilike da obave predtestiranja u Bahreinu kako bi se bolje upoznali sa novim pravilima, koja uključuju i promene u proceduri starta.
Pet sekundi pre početka trke vozači će dobiti upozorenje pri kojem će svetlosni paneli na gridu svetleti u plavoj boji, kako bi mogli da podignu obrtaje motora usled prelaska sa MGU-H sistema.
O tehničkim promenama govorio je i sedmostruki svetski šampion vozač Ferarija Luis Hamilton.
„Imamo manju aerodinamičku potisnu silu, uz veći obrtni momenat. Vožnja po kiši, mogu da zamislim, biće veoma, veoma, veoma teška. Mnogo teža nego do sada. Ali kao što sam rekao, možda shvatimo da imamo bolje prijanjanje nego što smo očekivali“, rekao je Hamilton, preneo je Bi-Bi-Si. (BBC).
Upravo se Ferari, uz Mercedes, pominje kao glavni favorit za osvajanje titula u konstruktorskom i šampionatu vozača.
Dvostruku uzastopnu titulu u šampionatu konstruktora brani ekipa Meklarena, čiji je vozač Lando Noris ujedno i branilac titule u kategoriji vozača.
Ferari, Mercedes i Meklaren, nisu menjali vozačke postave, pa će tako za italijanski tim pored Hamiltona voziti Monačanin Šarl Lekler, postavu Mercedesa čine Britanac Džordž Rasel i Italijan Andrea Kimi Antoneli, dok će Meklaren pored Norisa voziti Australijanac Oskar Pjastri.
Kraj prošle sezone obeležila je velika borba za titulu između Norisa i vozača Red Bula Holanđanina Maksa Verstapena, koji je za dva boda zaostao za vozačem Meklarena i tako ostao bez pete uzastopne titule svetskog prvaka.
Ovog puta u Red Bulu će voziti zajedno sa francuskim vozačem Isakom Hadžarom, koji je zamenio Japanca Jukija Cunodu, a austrijski tim započinje saradnju sa Fordom na razvoju pogonskih jedinica, čime se završava dugogodišnja saradnja sa Hondom.
Honda sada postaje fabrički dobavljač motora za Aston Martin, gde je ulogu šefa ekipe preuzeo istaknuti inženjer i dizajner F1 bolida Edrijan Njui.
Aston Martin se uprkos promenama u inženjerskom delu pokazao kao najslabiji tim na predsezonskim testiranjima, a vozačku postavu i dalje čine legendarni Španac dvostruki svetski šampion Fernando Alonso i Kanađanin Lens Strol.
Još jedna značajna promena dolazi nakon što je Reno završio sa razvojem motora u Formuli 1, pa će sada ekipa Alpine (vozači Francuz Pjer Gasli i Argentinac Franko Kolapinto) koristiti Mercedesove motore.
U Formulu 1 dolaze i dva nova tima. Nekadašnji Zauber menja ime u Audi, uz razvoj sopstvenih pogonskih jedinica i zadržavanje Zauberovih vozača Nemca Nika Hulkenberga i Brazilca Gabrijela Bortoleta.
Kao potpuno novi, 11. tim, u Formulu 1 ulazi američki Kadilak, koji se odlučio za iskusne vozače u vidu Finca Valterija Botasa i Meksikanca Serhija Peresa, koji zajedno imaju 106 plasmana na pobedničko postolje.
Kadilak će prve tri sezone koristiti motore Ferarija, a od 2029. se očekuju sopstveni motori uz saradnju sa Dženeral Motorsom.
Vilijams i Has ostaju sa istom vozačkom postavom – za Vilijams voze Španac Karlos Sainc i Tajlanđanin Aleksander Albon, za Has Francuz Esteban Okon i Britanac Oliver Berman, dok će za Rejsing Bulse pored Novozelanđanina Lijama Losona voziti debitant – Britanac Arvid Lindblad.
Kao i prošle sezone u kalendaru su 24 trke, šampionat počinje 8. marta trkom u Melburnu, a završava se 6. decembra trkom za Veliku nagradu Abu Dabija.
Najveća promena je uvođenje Madrida u kalendar, koji će tako 13. septembra biti domaćin Velike nagrade Španije, dok trka u Barseloni (14. jun) dobija naslov Velika nagrada Barselone-Katalunje.
Trka u Madridu dolazi kao zamena za Veliku nagradu Emilije-Romanje, koja se godinama vozila na legendarnoj stazi u Imoli.
Trka u Kanadi pomera se sa juna na kraj maja (24. maj) kako bi se održala u istom mesecu kada i Velika nagrada Majamija (3. maj), zbog čega se pomera i ulična trka u Monaku, koja će po novom umesto u maju biti vožena 7. juna.
Pored velikih nagrada i ove sezone će se voziti šest sprint trka, počevši od drugog trkačkog vikenda u Kini (od 13. do 15. marta).
Sprint će se voziti i na ulicama Majamija početkom maja, u Kanadi, na stazi Silverston (4. jul), u Holandiji (22. avgust), kao i u Singapuru (10. oktobar).
Ovonedeljni program počinje u noći četvrtak na petak, kada se od 2.30 vozi prvi slobodni trening, dok je drugi na rasporedu od 6.00.
Noć petak na subotu od 2.30 donosi treći slobodni trening, a prve kvalifikacije u novoj sezoni zakazane su za subotu u 6.00.
Trka za Veliku nagradu Australije vozi se u nedelju u Melburnu na stazi „Albert Park“ od 5.00.
Zbog rata na Bliskom istoku moguće su promene u kalendaru Formule 1, ali za sada se Međunarodna automobilska federacija (FIA) nije oglasila.
(Beta)
Dodaj komentar