Hrišćani u Srbiji i celom svetu, ove godine obeležavaju Uskrs istog datuma – danas, nazvan je i „praznikom nad praznicima“ zbog važnosti.
Ovaj praznik predstavlja suštinu hrišćanskog učenja, i zato je najznačajniji, da je uskrsnućem Hrista život pobedio smrt.
Uskrs je pokretni praznik, jer se ne slavi uvek istog dana, za razliku od, na primer, Božića, najradosnijeg hrišćanskog praznika, 7. januara, po novom kalendaru.
Vodila se polemika kada se obeležava Uskrs, pa je Vaseljenski sabor odredio prvu nedelju posle prvog punog meseca, po prolećnoj ravnodnevnici. Održan je tačno pre 1.700 godina, u Nikeji (današnji Izmir – Turska).
Zbog različitog računanja vremena u crkvama, ali i drugih komplikovanih pravila, retko se dešava da sve hrišćanske zajednice u isti dan obeležavaju Uskrs.
Poslednji put se to poklopilo 2001. godine. Ovo je moguće u rasponu nešto dužem od mesec dana, od 4. aprila do 8 maja.
Postoje inicijative sa katoličke i pravoslavne strane da se odredi zajednički datum obeležavanja Uskrsa.
Najpoznatiji običaj na Uskrs je farbanje jaja, prvenstveno u crvenu boju, kao simbola rađanja novog života.
Pravoslavni jedno jaje ne koriste za kucanje, već ga ostavljaju kao čuvarkuću. Takođe se pozdravljaju sa „Hristos vaskrse – vaistinu vaskrse“.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Porfirije i kardinal Ladislav Nemet pozvali su u svojim uskršnjim poslanicama na dijalog kako bi se prevazišla sadašnja situacija u Srbiji.
Dodaj komentar