Stručnjaci i analitičari na konferenciji NATO u Rimu su zaključili da Zapadni Balkan ponovo može postati „bure baruta Evrope“, a od strategijskog je značaja za Evropsku uniju i Atlantski savez i u svetlu ruske agresije na Ukrajinu, javlja italijanska agencija ADN-Kronos.
Zvaničnici NATO i geopolitički stručnjaci su predočili da u Evropi više ne postoje bezbednosne periferije i naglasili da „EU i NATO, koji imaju dva operativna stuba u tom regionu, moraju ubrzati strategijsko delovanje i ubrzati dinamike prijema u članstvo, uz svest da je nužno da Zapadni Balkan ostane vezan za Zapad“.
U raspravi na konferenciji, koju je organizovala Fondacija NATO odbrambenog koledža (NDCF), ocenjeno je da se mora naći „rešenje za čvor Srbija“, kako bi se napredovalo u vezi ulasku zemalja regiona u EU.
Čelnik Evropskog saveta za međunarodne odnose (ECFR) Vesela Černeva je skrenula pažnju na to da je „Srbija zemlja koja će stvoriti proširivanje za ceo region, jer ima veoma posebnu ulogu za ceo Zapadni Balkan, kao i zato što će, kad Srbija bude u EU, otvoriti vrata i za druge, uključujući i Kosovo“.
Učesnici konferencije su istakli da „zaštiti prostor Zapadnog Balkana znači zaštititi slobodu transporta, državni suverenitet i mir na kontinentu, uz odbranu demokratije, ljudskih prava i pravne države, što su temeljne vrednosti NATO i EU“.
„Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine je ogolio strategijsku važnost Crnog mora za evro-atlantsku bezbednost, za energetsku sigurnost, a konačno i bezbednost hrane za Evropu, budući da je ta oblast-od Jadrana do Crnog mora, raskrsnica puteva od životnog značaja jer povezuje Evropu, Srednju Aziju i Istočno Sredozemlje“, saopšteno je.
Alesandro Minuto-Riko (Alessandro Minuto-Ricco ), čelnik Fondacije NATO odbrambenog koledža, je stavio do znanja da je „konačni cilj puno članstvo, a to je hitno zbog sukoba u Ukrajini i činjenice da se, mimo reflektora medija, jedna kriza sprema na Balkanu“.
Jer, rekli su učesnici rasprave, Zapadni Balkan prolazi kroz „razdoblje političkih zategnutosti, nestabilnosti, spoljnih uplitanja i unutrašnjih sukoba“.
To su i „političke i tenzije oko identiteta, ponovne secesionističke težnje u Bosni i Hercegovini, stalna politička nestabilnost u Srbiji, zastoj u rešavanju odnosa Beograda i Prištine oko Kosova“.
Na konferenciji je ukazano i na „veoma zabrinjavajuće znake oslabljenih institucija, demokratskog zamora i stukturne ranjivosti“ u zemljama Zapadnog Balkana, „što sve, uz hibridne pretnje, ciljane dezinformacije, korupciju i organizovani kriminal, urušava poverenje građana“.
Direktorka Sektora operacija u sedištu NATO u Briselu Šarlot Helengren (Charlotte Hallengren) je posebno istakla da bezbedan Zapadni Balkan znači i veću bezbednost celog evro-atlantskog područja.
Helengren je rekla da su u regionu od raspada bivše Jugoslavije učinjeni koraci ka demokratskom preobražaju i NATO je podržao ekonomski i društveni razvitak.
„Ali je još uvek potreban stalan operativni napor, posebno na Kosovu i Bosni i Hercegovini“, naglasila je ona, jer „napredak tamo može biti ugrožen ako se nastavi s porukama podele, političkom stagnacijom i pomanjkanjem bezbednosti“.
(Beta)
Dodaj komentar