Nekadašnji pripadnik obezbeđenja premijera Zorana Đinđića, Milan Veruović, izjavio je da brojna pitanja u vezi sa atentatom na predsednika Vlade Srbije i danas ostaju bez odgovora, uz tvrdnju da su pojedina upozorenja na bezbednosne pretnje bila zanemarena.
Govoreći o periodu koji je prethodio atentatu, Veruović je ocenio da su početkom dvehiljaditih godina postojale snažne veze između organizovanog kriminala i delova državnog aparata, što je predstavljalo ozbiljan bezbednosni problem za zemlju.
Posebno se osvrnuo na događaje iz 2003. godine, kada je, prema njegovim rečima, Zoran Đinđić otvorio teme Kosova i Metohije, Rezolucije 1244 i položaja Republike Srpske, što je izazvalo nezadovoljstvo različitih političkih centara moći.
Veruović je izneo tvrdnju da je tadašnji američki ambasador Vilijam Montgomeri pokušao da odgovori Đinđića od puta u Banjaluku, ali da premijer nije prihvatio takav savet.
Govoreći o incidentu na autoputu kod Beograda, kada je kamion Dejana Milenkovića Bagzija presekao kolonu vozila u kojoj se nalazio premijer, Veruović smatra da taj događaj nije dovoljno ozbiljno shvaćen.
„Bagzi se zaleće na nas, a niko ne reaguje“, naveo je Veruović, ocenjujući da je taj incident predstavljao jasno upozorenje na opasnosti kojima je Đinđić bio izložen.
On je ponovio svoj stav da postoje okolnosti atentata koje, prema njegovom mišljenju, nisu do kraja rasvetljene tokom istrage i sudskog postupka, zbog čega smatra da javnost ni danas nema odgovore na sva pitanja vezana za ubistvo premijera.
Veruović je rekao i da je nakon atentata trpeo pritiske zbog javnih istupa i iznošenja svojih stavova, ali da nije promenio mišljenje o potrebi da se svi detalji tog događaja dodatno rasvetle.
Ocenio je da se Srbija ni posle više od dve decenije nije u potpunosti suočila sa pojedinim događajima iz svoje novije političke istorije i da je za jačanje poverenja građana neophodan otvoren razgovor o temama koje i dalje izazivaju polemike u javnosti.
Dodaj komentar