Misija Međunarodnog monetranog fonda (MMF) saopštila je da je sa vlastima Srbije postigla sporazum u okviru druge revizije tekućeg nefinansijskog aranžmana (Instrument za koordinaciju politika-PCI), koji treba da odobri Izvršni odbor MMF-a.
Na kraju posete Srbiji Misija MMF-a je navela da je privredni rast u Srbiji usporio s obzirom na to da ekonomija oseća efekte globalnih trgovinskih tenzija, protesta, političke neizvesnosti i sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).
„Slabi poljoprivredni prinosi su ponovo podstakli pritiske na cene hrane, ali je ukupna inflacija opala u septembru, što je posledica privremenih ograničenja cena i trgovačkih marži na hranu i osnovne potrepštine“, ističe se u saopštenju.
Dodaje se da je ekonomija Srbije dobro pozicionirana za nastavak rasta kada se ublaže privremeni šokovi, a da potrošnju domaćinstava još uvek podržavaju dalja povećanja raspoloživih prihoda, bankarski sektor je rezilijentan, devizne rezerve su na visokom nivou i javni dug je nizak.
„Vlasti su i dalje čvrste u nameri da zadrže fiskalni deficit ispod granice od tri procenta BDP-a tokom 2025-27. godine i da poštuju posebna fiskalna pravila o zaradama u javnom sektoru i penzijama. Instrument PCI podržava vlasti Srbije u naporima da ostvare napredak u realizaciji fiskalno-strukturnih reformi i reformi energetskog sektora“, smatra Misija MMF-a koja je, na čelu sa Anet Kjobe, u poseti Beogradu bila od 22. oktobra.
Procena predstavnika MMF-a je da će rast BDP-a Srbije u 2025. iznositi 2,1 procenat, što je posledica nižih javnih investicija, smanjenih priliva stranih direktnih investicija i slabije potrošnje.
Prognoze su da će se rast vratiti na nivo od tri procenta u 2026. godini na osnovu kontinuiranih povećanja raspoloživog dohotka domaćinstava, povoljnih kreditnih uslova, novih prerađivačkih izvoznih kapaciteta i razrešenja neizvesnosti u pogledu snabdevanja energijom u vezi sa NIS-om.
„Inflacija će verovatno zabeležiti umeren rast u 2026. godini. Očekuje se da će se deficit bilansa tekućih transakcija povećati na oko šest procenata BDP-a, nakon čega bi trebalo da usledi njegov pad, a devizne rezerve bi trebalo da ostanu na solidnim nivoima“, navela je Misija MMF-a.
Ocenjeno je da bi prolongiranje rešavanja pitanja NIS-a i domaćih političkih tenzija moglo da oslabi ekonomsku aktivnost, a da rizike ublažavaju značajni fiskalni i eksterni baferi, uključujući visoke devizne rezerve i depozite države, rezilijentan bankarski sektor i umeren javni dug.
„Održavanje oprezne makroekonomske politike je od ključne važnosti za očuvanje kredibiliteta, kao i prostora u pogledu politike za reagovanje na šokove. Ograničenje fiskalnih deficita na nivou od tri procenta BDP-a, čime se uspostavlja odgovarajuća ravnoteža između potreba tekuće potrošnje i investicija, predstavlja suštinsko sidro politike“, ukazala je Misija MMF-a.
Vlasti Srbije, kako je navedeno u saopštenju, jačaju upravljanje javnim investicijama, gde se dodatna unapređenja mogu postići kroz unapređenu analizu troškova i koristi, procene fiskalnih rizika, i bolje prakse nabavki.
Takođe je ocenejno da su vlasti opredeljene za unapređenje fiskalne transparentnosti i ostvaruju dobar napredak ka izradi prvog izveštaja Srbije o poreskim rashodima, sprovođenju aktuarske studije o penzionom sistemu, i objavljivanju dodatnih fiskalnih podataka o mineralnim resursima, državnim preduzećima i lokalnim finansijama.
„Reforme energetskog sektora napreduju, ali su potrebni dodatni napori da bi se obezbedila finansijska održivost i operativna efikasnost energetskih državnih preduzeća. Srbija sprovodi različite ključne energetske investicije, i s obzirom na znatne potrebe sektora za finansiranjem, davanje prioriteta najisplativijim projektima biće presudno za unapređenje kako ekonomskih rezultata, tako i energetske bezbednosti“, smatra Misija MMF-a.
Trenutni stav monetarne politike je, kako je ocenjeno, i dalje odgovarajući i nastavlja da podržava makroekonomsku stabilnost Srbije, pored ostalog tako što se ne fokusira na privremene fluktuacije cena. S obzirom na to da bi efekti ograničenja cena i trgovačkih marži trebalo da nestanu tokom vremena, vlasti bi, preporuka je Misije MMF-a, trebalo da budno prate potencijalne rizike od porasta inflacije.
Tim MMF-a pozdravio je nameru vlasti Srbije da ukine ograničenja cena i trgovačkih marži do kraja februara, u skladu sa planom.
Pohvaljeno j i to što su vlasti odlučne u nameri da razreše pitanje sankcija NIS-u na način koji obezbeđuje nesmetano snabdevanje Srbije naftnim proizvodima.
(Beta)
Dodaj komentar