Pregovori Vlade Srbije i sindikata prosvetnih radnika spotakli su se o dva zahteva - da se nastavnicima plate izjednače sa državnim prosekom, kao i da isto povećanje važi za sve u školama i vrtićima.
Činjenica da se nastavnici finansiraju iz republičkog, a zaposleni u vrtićima iz lokalnog budžeta dovela je do situacije da vaspitači u nekim gradovima tek sada primaju julsku platu, a da u Beogradu neki od njih imaju veću platu od profesora sa dugogodišnjim stažom, piše N1.
Član 52 Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju određuje da osnovica za obračun i isplatu plata u vrtićima ne može biti niža od osnovice za obračun i isplatu u osnovnom obrazovanju i vaspitanju, ali može biti uvećana iz sredstava koje ostvari ustanova ili jedinica lokalne samouprave.
A ta osnovica za sedmi stepen stručne spreme iznosi 86.601 dinar. U većini gradova ovu platu primaju samo vaspitači koji imaju završene osnovne akademske studije i master studije, a njih je manji broj. Tek neke lokalne samouprave priznale su i specijalističke akademske studije kao osnov za najveću platu.
Početna plata vaspitača koji imaju VI stepen stručne spreme, odnosno završenu višu školu, iznosi 74.469 dinara. Četvrti stepen stručne spreme, to jest srednja stručna škola vaspitačima i medicinskim sestrama koje rade s decom u jaslicama određuje osnovicu plate od 67.162 dinara.
Rad vrtića nemoguće je zamisliti i bez neophodnog tehničkog osoblja, brojnih kuvarica, spremačica, servirki, domara... Spremačica ima platu 46.543 dinara, što je manje od
minimalca. Kuvarice imaju tek koju stotinu dinara više - 46.943 dinara.
Međutim, zakon lokalnim samoupravama dozvoljava da zaposlenima u vrtićima povećaju plate ukoliko za to u lokalnim budžetima ima novca, a za sada su to uradili Beograd i Jagodina.
Međutim, nisu svi zaposleni u vrtićima te "sreće". U Vrbasu su 30. septembra primili tek drugi deo julske plate. Ove žene, bez obzira na to što su bez zarađenog novca, svakodnevno dolaze na posao, a uz to za sugrađane organizuju humanitarne predstave u kojima same glume kako bi sakupile novac za dve koleginice obolele od raka.
Kako je za N1 rekla jedna vaspitačica iz Vrbasa, problem sa kašnjenjem plata je u svim ustanovama i preduzećima koja se finansiraju iz lokalnog budžeta, a u vrtićima je taj problem posebno izražen tokom leta kada su deca na "raspustu".
Ona ističe da je dodatni problem vaspitača u tome što društvo ne prepoznaje njihov značaj.
Novi Sad, drugi najveći grad u Srbiji, ima 77 državnih vrtića u okviru Predškolske ustanove "Radosno detinjstvo". Iako je grad od 1. januara 2020. godine oslobodio roditelje obaveze plaćanja vrtića, za vaspitače i druge zaposlene nije pronašao dodatna sredstva.
Sanela Lacik iz Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Vojvodine kaže za N1 da u Novom Sadu vaspitačima nisu priznate specijalističke studije, ne isplaćuje se 13. plata, a da do sada nisu dobili ni drugi deo solidarne pomoći koja iznosi 30.000 dinara i koja ne ulazi u prosek plate.
Ona dodaje da su od grada tražili da im se plate povećaju iz lokalnog bužeta, po ugledu na druge lokalne samouprave, ali da je odgovor gradske uprave bio da za to ne postoji zakonski osnov.
Govoreći o platama zaposlenih, Lacik kaže da tek nekolicina vaspitača ima priznat sedmi stepen stručne spreme, što znači da većina njih radi za osnovnu platu od 67.162 ili 74.469 dinara.
"Ako je jedan vaspitač vredno i radno radio, izlagao nešto i dobio slobodne dane za to, on će za slobodan dan dobiti umanjenu dnevnicu, pa će na kraju i godišnja plata biti manja. Sve to utiče na isplatu godišnjih odmora, kada su plate manje i po pet hiljada u odnosu na redovnu platu", kaže sagovornica za N1.
Ona ističe da u javnim preduzećima koja se takođe finansiraju iz lokalnog budžeta, imaju dva ili tri puta veće plate, a sve zbog različitih kolektivnih ugovora koje imaju.
