Poseta predsednice Evropske komisije (EK) Ursule fon der Lajen Zapadnom Balkanu mora se posmatrati iz ugla celog regiona, a poslata je I poruka koje su zemlje u fokusu pregovora o članstvu u Evropskoj uniji (EU), izjavio je viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić.
Ćerimagić je, uoči panel diskusije „Uloga EU u međunarodnim odnosima i na Zapadnom Bakanu“ Centra za međunarodne i bezbednosne poslove ISAC i Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU), rekao da su poruke Fon der Lajen Zapadnom Balkanu bile jasne, te da je u fokusu bila činjenica da “Albanija i Crna Gora odgovaraju pozitivno po pitanju svog strateškog određenja”, kao i da su prihvatile ponudu EU po pitanju Plana rasta.
“Zato ih je predsednica Fon der Lajen posetila prve (Albaniju i Crnu Goru). Ona je na investicijskim konferencijama poručila da u te zemlje treba investirati, to je glavna poruka posete”, rekao je Ćerimagić.
On je dodao da je predsednica EK u Beogradu imala blažu retoriku sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i da je tokom njihovog susreta bilo “jasnih poruka promenjenog tona koji iz Brisela dolazi u Srbiju”.
“Najvažniji momenat posete Srbiji je činjenica da je (Fon der Lajen) na konferenciji mogla da objavi da je došlo do napretka u razgovoru Vlade i stručnjaka po pitanju reformi koje EK godinama traži od Beograda”, naveo je.
Na pitanje koliko je uobičajeno da Odbor nemačkog Bundestaga za spoljne i evropske poslove poziva na razgovor o situaciji u nekoj zemlji, imajući u vidu da su u Berlinu održani odvojeni sastanci predstavnika tog odbora sa predsednicom parlamenta Anom Brnabić i direktorom nevladine organizacije Centar za transparentnost i odgovornost (CRTA) Rašom Nedeljkovim, Ćerimagić je rekao da to govori o “trenutnim razgovorima koji se vode mimo takvih pojedinačnih sastanaka”.
“Razgovori su zaista dinamični i otkrivaju da postoje različite pozicije Berlina prema Beogradu, a oni će se delimično i nastaviti”, rekao je on.
Ćerimagić je dodao da je “sastanak u stvari krenuo sa potrebom da se sasluša civilni sektor po pitanju aktuelne situacije i napretku reformi (u Srbiji), a kao reakcja na to je rečeno da bi bilo fer i pozvati nekoga ko je predstavnik vlasti, te je Brnabić pozvana”.
“Verovatno se moglo čuti i sa nemačke strane šta to Skupština Srbije može da uradi da se pomeri iz tačke u kojoj je trenutno”, naveo je on.
Na pitanje kako ocenjuje izjave nemačkih zvaničnika o Srbiji i njihov ton, Ćerimagić je rekao da i Srbija i Zapadni Balkan zavređuju pažnju nemačkih medija koju nemaju svi regioni sveta.
“To je specifično. Postoji mnogo stručnjaka u Nemačkoj koji se bave regionom (Zapadnog Balkana) i ta rasprava u javnosti je dosta prisutna. Kada je politika u pitanju, imamo novu stranku zaduženu za spoljnu i evropsku politiku (Hrišćansko-demokratska unija – CDU) i Berlin ima ambiciju ne samo da adaptira svoju politiku prema regionu, već da pokrene procese na evropskom nivou i reforme unutar EU”, rekao je on.
Na pitanje koliko je Srbija daleko od pristupanja EU, Ćerimagić je rekao da se od 2021. godine nije pomerila nijedan korak unapred.
“Tu su stvari poznate. Pored reformi vezanih za pravosuđe i medije, zamerka zemalja članica je i usklađivanje sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU”, rekao je on.
On je dodao da EK svake godine ocenjuje pripremljenost zemalja za članstvo, kao i da u zemljama kandidatima uglavnom ne postoji dramatičan napredak, dok se negde beleži i kretanje unazad.
Na pitanje šta Srbija mora da uradi kako bi pokazala da je i dalje na evropskom putu, Ćerimagić je rekao da ona mora da, pre svega na području Zapadnog Balkana, “srateški i sistematski dosta toga promeni”.
“Nisu to samo pravosuđe i mediji, nego i sigurnosna i spoljna politika. Morala bi (Srbija) da povrati svoj kredibilitet kao zemlja i kao vlast. Ona je tokom 2012, 2013. i 2014, pa i 2015. godine zaista imala kredibilitet partnera sa kojim se razgovaralo i ostvarivao određeni napredak. Stvari su iz perspektive EU delovale kao da idu napred, a već duže vreme to nije slučaj. Posledica je, samim tim, izostanak odluka na nivou Unije po pitanju procesa Srbije ka članstvu”, naveo je on,
Ćerimagić je zaključio da je komplikovano proceniti da li je proširenje EU sada zaista steklo momentum, ili je to stvar narativa.
Intervju je nastao u okviru projekta koji je sufinansiran od strane Ministartsva informisanja I telekomunikacija, stavovi izneti u tekstu nužno ne uzražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
(Beta)
Dodaj komentar