Uključivanje Zapadnog Balkana u Evropsku uniju (EU) je njen primarni cilj i ona mora da iskoristi priliku da vidi napredak zemalja kandidata za članstvo, izjavila je danas zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji Plamena Halačeva.
Ona je to rekla uoči konferencije „Uloga EU u međunarodnim odnosima i na Zapadnom Bakanu“ Centra za međunarodne i bezbednosne poslove ISAC i Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU) i dodala da EU ostaje „potpuno posvećena u podržavanju Srbije na njenom evropskom putu“.
„Proces proširenja je uvek bila dvosmerna ulica. Usaglašavanje sa opštom evropskom politikom bezbednosti je visoko među zemljama članicama i prepoznajemo napredak koji je Srbija do sada napravila i podržavamo dalje korake u tom pravcu“, rekla je Halačeva.
Ponovila he izjavu predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koja je ove nedelje u poseti Beogradu rekla da „znamo gde EU stoji“.
Halačeva je dodala da je rat u Ukrajini „iz korena preoblikovao geopolitičku kartu EU“, kao i da se „Srbija priključila evropskim partnerima u obnavljanju teritorijalnog integriteta Ukrajine“, dok se njeno učešće u pristupanju EU visoko ceni.
Dodala je da EU ceni napore Srbije da u javnosti pojača razumevanje o spoljnoj i beznednosnoj politici EU i uloge Zapadnog Balkana u njoj.
Saradnica Nemačkog institua za međunarodne i bezbednosne poslove Frauke Sebas izjavila je na panelu o spoljnoj politici EU na Zapadnom Balkanu da se pristup postepenog i individualnog pristupanja Uniji, nakon distance od 10 godina, sve više primenjuje.
„U integracijama se teži ujednačenju Istočne Evrope i Zapadnog Balkana. Možemo da kažemo da je fazni model integracije, nakon izvesnog opirnja, dao više potencijala“, rekla je ona.
Sebas je, poredeći proces pristupanja zemalja Zapadnog Balkana, rekla da, kada zemlja zatvori određeno pregovaračko poglavlje i EU proceni da je spremna, ona treba da se „pozove za isti sto“, čime se osvrnula na Crnu Goru.
Na pitanje kako proširenje na Zapadni Balkan trenutno izgleda sa stanovišta EU, ona je rekla da poruke među organima Unije i zvaničnicima često nisu usklađene.
„Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen forsira proširenje, a postoji raskorak između poruka koje se šalju. Imamo nekakvu usklađenost u Komisiji, ali neki ljudi ne razumeju kakva je stvarna situacija na terenu. Opet, nekima u Komisiji proširenje nije prioritet“, rekla je Sebas.
Na pitanje o uticaju Rusije na kandidate za članstvo, Sebas je rekla da se EU „desetak godina pravila da se proširuje, dok ste se vi (kandidati) pravili da se reformišete“, a da je zatim „Rusija ubrala plodove“ tog perioda.
Kazala je da o pitanju Rusije postoji „sudar narativa“ i ocenila da za neke zemlje, poput Bosne i Hercegovine, veću geopolitičku pretnju od Rusije predstavlja Srbija.
„Ako gledamo Kosovo i Bosnu, procena rizika glasi da (građani) ne doživljavaju Rusiju kao najveći rizik, nego Srbiju. Sa srpske strane, sami Srbi kažu da je najveći rizik za srpske građane srpska država, a ne Rusija“, rekla je ona.
Potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji Vladimir Međak govorio je o sprovođenju Plana rasta u Srbiji, a on tvrdi da taj plan predstavlja „supstituciju kako se ništa ne bi radilo u drugim oblastima“.
„Kosovo sada nije najveći problem Srbije, dakle došli smo do toga da teritorijalni integritet nije više najveći problem. Tu su sada i vladavima prava, mediji i pravosuđe. Govori se da oni (EU) izmišljaju nove uslove, ali mi pravimo nove gluposti“, rekao je on.
Međak je rekao da Plan rasta ne može da bude dovoljna prekretnica u Srbiji koliko u Crnoj Gori i Albaniji.
„Srbiji je najveći problem spoljna politika. Pitanje toga (spoljne i bezbednosne politike) ima smisla samo za Srbiju jer je samo ona neusklađena po pitanju Ruisje, Kine, Irana i drugih država koje imaju problema sa ljudskim pravima“, dodao je on.
Međak je naveo da je realna situacija da, u sledećih dvadesetak godina, „izvestilac za Srbiju i komesar za proširenje budu iz Albanije i Crne Gore, a mi (Srbija) ćemo sa njima i dalje da pregovaramo“.
Viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost Adnan Ćerimagić izjavio je da je Plan rasta na Zapadni Balkan došao u specifičnom geopolitičkom trenutku, te da se, u pogledu rada na njemu, u regionu izdvajaju dve grupe zemalja.
Kazao je da „o planu rasta kao nečemu što će promeniti igru – to čujemo od početka kao ponuda na koju smo dugo čekali, to jeste odgovor na debate o politici proširenja od 2013. godine“.
„Imamo dve grupe zemalja – jednu koja je odmah krenula da radi na reformskim agendama, poput Albanije i Crne Gore, i drugu grupu, koja ne funkcioniše tako“, rekao je on.
Ćerimagić je o ovonedeljnoj turneji predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen po Zapadnom Balkanu, rekao da je realnost takva da u su članice EU odlučne u podršci Albaniji i Crnoj Gori, kao i Severnoj Makedoniji, odnosno da Unija na njih „može da se osloni“.
„Njena poseta šalje poruku da i druge zemlje mogu da uskoče na taj voz (podrške u sprovođenju Plana rasta)“, dodao je on.
Ćerimagić je kazao da zemlje poput Srbije i Bosne i Hercegovine „treba same sa sobom da porazgovaraju gde žele da se postave za budućnost“.
„EU trenutno nema odgovor na evropski proces Srbije i nekih drugih zemalja u regionu. Ona ne može da proizvede ambiciju za to. Ako nema ambicije kod kuće, to EU ne može da stvori veštački“, rekao je on.
On je zaključio da „u ovom trenutku, ni Komisija ni Beograd ne razmišljaju ozbiljno o Srbiji kao članici EU“.
(Beta)
Dodaj komentar