Nemanja Šarović ocenio je da jedan od trenutno najrizičnijih poteza vlasti predstavlja novi zakon kojim se uređuje tzv. evidentiranje, odnosno legalizacija objekata izgrađenih bez građevinske dozvole.
Prema njegovim rečima, reč je o zakonskom rešenju koje suštinski menja odnos države prema bezbednosti građana i odgovornosti institucija.
Šarović je u intervjuu za K-013 portal podsetio da je prethodni zakon o ozakonjenju iz 2015. godine predviđao obaveznu tehničku proveru nelegalno izgrađenih objekata. To je podrazumevalo dostavljanje kompletne dokumentacije, uključujući projekte, elaborate o izvedenim radovima, instalacijama, protivpožarnoj zaštiti i stabilnosti objekta, pre nego što bi objekat mogao da dobije legalan status.
Novi zakon, kako navodi, uvodi potpuno drugačiju praksu. Dovoljno je da objekat bude prijavljen, vidljiv na satelitskim snimcima i upisan u katastar, bez ikakve provere da li je građen u skladu sa pravilima struke i bezbednosnim standardima. Time se, prema njegovoj oceni, država unapred oslobađa odgovornosti, dok se rizik prebacuje isključivo na vlasnike i buduće kupce.
Šarović upozorava da se na taj način briše razlika između objekata građenih po zakonu i onih podignutih bez kontrole. Građani, kako kaže, kupuju nekretnine verujući da su bezbedne jer su „legalne“, dok se u slučaju eventualnih posledica institucije povlače i odgovornost prebacuju na pojedince.
Posebno je istakao da je veliki broj spornih objekata izgrađen u poslednjih desetak godina, u periodu u kojem, prema njegovim tvrdnjama, nelegalna gradnja nije bila moguća bez političke zaštite. Smatra da novi zakon ide u prilog investitorima bliskim vlasti, jer im omogućava da objekte izgrađene mimo propisa uvedu u legalne tokove i prodaju po tržišnim cenama.
Sa aspekta javne bezbednosti, Šarović ocenjuje da je zakon posebno problematičan jer se ne proveravaju osnovni elementi gradnje, poput kvaliteta materijala, armature, nosivosti i otpornosti objekata. Kao upozorenje navodi primere iz zemalja pogođenih zemljotresima, gde su upravo nelegalno i loše građene zgrade imale najteže posledice po stanovništvo.
Pored bezbednosnih rizika, ukazuje i na finansijsku dimenziju. Država će, prema procenama, ostvariti značajne prihode kroz naknade i poreze, ali će, kako tvrdi, najveću korist imati investitori koji su nelegalnom gradnjom već ostvarili veliku dobit. Građani koji su gradili po zakonu i redovno plaćali obaveze, u takvom sistemu, prema njegovim rečima, ostaju u nepovoljnijem položaju.
Ceo proces praćen snažnom medijskom promocijom koja zakon predstavlja kao pogodnost za građane, dok se njegove dugoročne posledice nedovoljno objašnjavaju. Prema njegovoj oceni, reč je o primeru kako se kombinacijom zakonskih rešenja i medijske slike stvara privid koristi, dok se istovremeno ugrožavaju bezbednost i pravna sigurnost građana širom Srbije, zaključuje Šarović.
Dodaj komentar