Cookie Consent by Free Privacy Policy Generator website PANČEVO: Program Kulturnog centra za period od 18. do 24. maja

PANČEVO: Program Kulturnog centra za period od 18. do 24. maja

kulturni centar pancevo, program, repertoar, k-013, vesti pancevo, pancevo

U okviru bioskopskog programa Kulturnog centra Pančeva, u Dvorani, 15. i 16. maja u 18.00, na programu je animirani film „Život u velikom stilu“ u režiji Kristine Dufkove.

Dvanaestogodišnji Ben upravo je ušao u pubertet i odjednom njegova težina postaje problem – i za njega i za sve oko njega. Druga deca ga zadirkuju, njegovi razvedeni roditelji ne znaju šta da rade. Čak je i školska medicinska sestra zabrinuta za njega. Zato, uprkos ljubavi prema hrani i svom novootkrivenom talentu za kuvanje, Ben odlučuje da preduzme drastične mere. Odlučuje da drži dijetu. Možda će mu to promeniti život i pomoći da osvoji Klarino srce... Na kraju, Ben će shvatiti da nije važno kako izgledaš već kako se osećaš.

U Dvorani, 19. maja u 20.00 na programu je specijalna projekcija filma „Jurodiva bajka (Balada pustare)“ Zoltana Bičkeia. Nakon projekcije zakazan je razgovor sa rediteljem filma. Uloge u filmu tumače Jožef Šarvaš, Jožef S. Kovač, Kinga Mezei, Ervin Palfi, Erne Galo, Đula Francija, Mikloš Sič, Arpad Bakoš, Peter Ožvar, Laslo Roža, Nandor Silađi.

Glavnog lika filma, seosku budalu po imenu Magare, proteralo je u pustaru sopstveno selo. Njegov greh je veliki – on ne samo da nosi ogledalo u kome njegova sredina vidi sopstveni odraz, već se do kraja drži edenskog sveta detinjstva. Ovaj Eden samozaboravne razigranosti predstavlja suprotnost gramzivosti ostatka sveta.

Domaći horor„Karmadona“ na repertoaru je u Dvorani, 22. i 23. maj, u 20.30. Režiju potpisuje Aleksandar Radivojević a u filmu igraju Jelena Đokić, Sergej Trifunović (glas), Milutin Mima Karadžić, Milica Stefanović, Miloš Timotijević.

Priča “Karmadone” prati Jelenu, trudnu ženu kojoj se obraća misteriozni naredbodavni glas i koja biva uvučena u brutalan obračun sa korumpiranom, grotesknom stranom savremenog društva. Film kombinuje satiru, akciju i horor motive, stvarajući jedinstvenu, subverzivnu krvavu viziju kakva se u regionalnoj kinematografiji retko viđa.

Ulaznica za bioskop košta 400 rsd.

U Galeriji savremene umetnosti Pančeva, u okviru jubileja „Pola veka Galerije savremene umetnosti“, 18. maja u 19.00 biće otvorena izložba keramike Nikole Gajića „Ne sme niko da vas bije“ i Uroša Ogrizovića „Sve što nisam mogao da imam“. Izložba će biti otvorena do 10. juna.

Radovi Uroša Ogrizovića nastajali su u periodu od 2022. do 2026. godine u Japanu i Srbiji, a okupljeni su oko ideje forme kao procesa, a ne konačnog rezultata. Njegov rad pomera granice između slike i skulpture, istražujući stanje nedovršenosti, fragilnosti i otvorenosti značenja. Kroz materijal poput porcelana i slojevite vizuelne strukture, Ogrizović gradi prostor u kome se iskustvo rada ne završava u obliku, već nastavlja kroz percepciju i interpretaciju.

Nikola Gajić pripada generaciji mladih umetnika čiji rad istražuje odnos dokumentarnog i ličnog iskustva. Kroz svoje radove razvija specifičan vizuelni jezik koji problematizuje iluziju stvarnosti i način njenog predstavljanja. Njegova umetnička praksa obuhvata samostalne i grupne izložbe, a prepoznata je i nagradom „Nagrada za mlade umetnike Pančeva“, koju je dobio 2021. godine.

U Foajeu Kulturnog centra Pančeva, 19. maja u 19.00 biće otvorena izložba fotografija „Leptiri“, autora Vase Pavkovića, Gordane Baste i Zorana Gavrilovića. Izložba će biti dostupna publici do 7. juna.

Postavku čine fotografije dnevnih leptira, kroz koje autori beleže raznovrsnost i lepotu ovih insekata, ali i ukazuju na njihov značaj u ekosistemu. Na otvaranju izložbe biće održano i prateće predavanje – Vasa Pavković govoriće o dnevnim, a Zoran Gavrilović o noćnim leptirima Srbije, sa ciljem da se dodatno podigne svest o njihovoj ulozi u očuvanju prirodne ravnoteže i biodiverziteta. Autori izložbe su dugogodišnji ljubitelji prirode i fotografije, koji kroz svoj rad dokumentuju svet leptira u njihovim prirodnim staništima – od livada i šuma do rečnih nasipa, brda, ravnica i urbanih sredina. Njihove fotografije nastaju iz lične posvećenosti i radoznalosti, beležeći fragilne i često neprimetne trenutke iz života ovih značajnih, ali ugroženih bića.

U Galeriji Milorada Bate Mihailovića, 22. maja u 19.00 biće otvorena izložba „Pola veka Galerije savremene umetnosti Pančeva / Dokumenti 1976–2026“, koja će biti dostupna publici do 10. juna.

Izložba je realizovana povodom obeležavanja jubileja od pedeset godina rada Galerije savremene umetnosti Pančeva i donosi izbor bogate arhivske građe – izdanja, plakata, video-zapisa i filmova koji svedoče o umetničkim praksama, programima i kontekstima u kojima je galerija delovala tokom pet decenija. Kroz dokumentarni materijal, postavka osvetljava kontinuitet i razvoj institucije, kao i njenu ulogu u oblikovanju savremene umetničke scene. U okviru izložbe, publika će imati priliku da dobije na poklon odabrana izdanja vezana za značajne galerijske projekte i manifestacije, među kojima su Bijenale umetnosti, Salon umetnosti Pančeva, „Umetnost/arhitektura/dizajn” i „Nove tehnologije”, čime se dodatno podstiče dijalog između arhivske građe i savremenog čitanja umetničke prakse.

U okviru pozorišnog programa KCP-a, na Maloj sceni Kulturnog centra Pančeva, 21. maja u 19.30 biće izvedena predstava „Epitaf za S“, inspirisana delima Silvije Plat, u režiji i po tekstu Nataše Tapušković. U predstavi igraju Nataša Tapušković, Dubravka Kovjanić, Milica Sužnjević i Miki Krstović. Trajanje predstave je 60 minuta, a cena ulaznice iznosi 1.500 dinara.

„Epitaf za S“ je intimna, savremena autorska predstava koja istražuje odnose između odsustva i prisustva, identiteta i sećanja. Kroz spoj glumačke igre, pokreta, teksta, videa i zvuka, otvara se prostor za promišljanje ličnih iskustava i unutrašnjih preispitivanja, u kojima se granice između sna i stvarnosti brišu. Predstava ne nudi konačne odgovore, već poziva publiku na zajedničko traganje i razmenu iskustava. Nakon izvođenja, publika je pozvana da ostane na neformalnom razgovoru sa autorskim timom – otvorenom prostoru za pitanja, utiske i dijalog.

U Dvorani Kulturnog centra Pančeva, 23. maja u 18.00 biće održan koncert KUD-a „Banatski vez“ iz Dolova.

Kulturno-umetničko društvo „Banatski vez“ deluje pod ovim nazivom od oktobra 2015. godine i okuplja oko 120 članova, raspoređenih u tri igračke grupe. Društvo je učesnik brojnih festivala i smotri folklora u zemlji i inostranstvu, a na repertoaru ima 14 koreografija. Predsednica KUD-a je Dragana Pendić, dok je koreograf i stručni rukovodilac Zoran Radoičić. Osnovna misija društva je očuvanje i negovanje narodnih običaja, tradicije i kulturnog nasleđa, koje kroz scenski nastup prenose publici različitih generacija.

Cena ulaznice iznosi 500 dinara.

U okviru programa za decu, na Maloj sceni Kulturnog centra Pančeva, 19. maja u 11.00 biće izvedena predstava savremenog cirkusa „List“. Uloge tumače Mira Dobrković, Vanja Ilić, Dragan Jajić Vladisavljev i Nebojša Šupić, koji je ujedno i tehničar i „spoljno oko“.

„List“ je predstava namenjena publici školskog uzrasta i starijima, bez gornje starosne granice, koja kroz savremeni cirkus istražuje odnos prirode i plastike, njihovo preplitanje i pitanje da li je plastika postala deo prirode – i obrnuto. Kroz akrobatiku, manipulaciju objektima i tehniku klovna, izvođači na neverbalan, ali jasan i duhovit način otvaraju važne ekološke teme i ukazuju na problem zagađenja.

Predstava traje 40 minuta, a cena ulaznice iznosi 500 dinara. Nakon predstave biće organizovan razgovor sa autorima, kao i radionica cirkuskih veština za publiku.

U okviru Književnog kafea, u foajeu Kulturnog centra Pančeva, 20. maja u 19.00 biće predstavljena knjiga „Prebojena sećanja“ autora Vladimira Stakića. U programu učestvuju Petar Janjatović, Ivan Ivačković i autor, dok razgovor vodi Jasmina Topić.

Knjiga „Prebojena sećanja“ donosi izbor 48 intervjua sa istaknutim akterima domaće rok scene, nastalih u periodima od 1985. do 1991. i od 1994. do 2001. godine, uz dodatne segmente iz još četrdesetak razgovora koji pružaju širi i često drugačiji uvid u tadašnje muzičke i društvene okolnosti. Posebnu vrednost izdanju daju autorski komentari iz današnje perspektive, kao i brojne fusnote koje kontekstualizuju događaje, imena i pojmove, čineći ovu knjigu svojevrsnim vodičem kroz transformacije regionalne rok scene u vremenima velikih promena.

Vladimir Stakić (1962) novinarstvom se bavi od kraja sedamdesetih godina, sarađujući sa brojnim radijskim i štampanim medijima, među kojima su Radio Studio B, list „Rock“, „Politikin zabavnik“, „Borba“ i drugi. Tokom karijere bio je uključen u različite medijske i muzičke projekte, a poslednjih 25 godina uređuje list „Ribolov“. Autor je i nekoliko zbirki kratkih priča, kao i koautor priručnika za ribolovce, dok su njegovi intervjui ostali upamćeni po neposrednosti, analitičnosti i spremnosti na otvoren dijalog.

U okviru Književnog kafea, u foajeu Kulturnog centra Pančeva, 21. maja u 18.00 biće održan razgovor „Čitanje Silvije Plat u 21. veku – Epitaf za S“, sa profesorkom Ivanom Đurić Paunović. Program se realizuje u susret izvođenju predstave „Epitaf za S“.

Razgovor je posvećen životu i delu Silvije Plat, jedne od najznačajnijih pesnikinja 20. veka, čije stvaralaštvo i danas snažno odjekuje kroz teme identiteta, ženskog iskustva, stvaralačke slobode i unutrašnjih borbi. Kroz dijalog sa profesorkom Ivanom Đurić Paunović biće osvetljen književni i kulturni kontekst u kojem je autorka stvarala, kao i razlozi zbog kojih njeno delo i dalje inspiriše savremene umetnike. Posebna pažnja biće posvećena vezi između poezije Silvije Plat i predstave „Epitaf za S“, autorskog projekta nastalog iz njenog poetskog univerzuma.

Ivana Đurić Paunović je redovna profesorka na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, gde predaje na Odseku za anglistiku. Bavi se književnim prevođenjem i teorijom prevođenja, a njenu bogatu bibliografiju čine prevodi dela autora kao što su Džulijan Barns, Pol Oster, Džozef Konrad, Vladimir Nabokov, Lidija Dejvis, Anđela Karter i drugi. Dobitnica je više značajnih priznanja za prevodilački rad, među kojima su nagrade „Miloš Đurić“, „Gordana B. Todorović“, kao i nagrada Društva književnika Vojvodine.

Dodaj komentar

Pošalji

Pročitajte još i ovo...

Trenutno: Se čita...

Najnovije: Na portalu