Biljana Stepanović, urednica Nove ekonomije, ocenila je da vlast u Srbiji još od februara ima dovoljno informacija o problemu sa NIS-om, ali da nije preduzela potrebne korake da spreči sadašnju situaciju.
Stepanović je u podastu "Iza kulisa" navela da kao moguće ishode vidi ili nacionalizaciju NIS-a, za koju smatra da vlast ne sme da je sprovede, ili stečaj, što je dugotrajan proces sa ozbiljnim posledicama po poslovanje kompanije.
Prema njenim rečima, ukoliko Narodna banka sprovede najavljenu meru zabrane platnog prometa i plaćanja, može doći do blokade međunarodnih SWIFT naloga, što opisuje kao potpuni krah finansijskog sistema i blokadu zemlje, uz nemogućnost međunarodnih plaćanja, funkcionisanja preduzeća i priliva doznaka iz inostranstva. Istakla je da se nada da do takvog scenarija neće doći, ali da za odluku ima vrlo malo vremena.
Stepanović je podsetila da je sam predsednik priznao da je još prošle godine dobio upozorenja iz SAD o tzv. primarnim sankcijama, ali da država nije reagovala, već je odlagala i hvalila se tim pristupom. Objašnjava da NIS učestvuje u budžetu Srbije sa oko 15% i u BDP-u sa oko 5%, ocenjujući ga kao jednu od najvećih kompanija u zemlji i deo energetskog „srca“ ekonomije.
Sagovornica dodaje da je rafinerija zaustavljena i da prerade nafte nema, zbog čega se mora preći na uvoz derivata, uz pitanje da li je moguće brzo nadoknaditi količine koje su ranije dolazile iz domaće prerade i sistema NIS pumpi. Pozivajući se na analize, među kojima i jednu Raiffeisen banke, ističe da će biti veoma teško obezbediti adekvatnu zamenu i logistički organizovati uvoz.
Dodaje da će uvozni energenti verovatno biti skuplji od derivata iz domaće prerade, što znači rast cena goriva, rast troškova proizvodnje i opšti rast cena, odnosno inflaciju.
Stepanović zaključuje da će to dovesti do pada životnog standarda stanovništva, te da posledice moraju da se osete, iako mnogi građani još nisu svesni šta sledi, ali da se vreme u kojem će posledice biti vidljive „ubrzano primiče“.
Dodaj komentar